ZAGREB - U Zagrebu je juče završen energetski samit lidera jugoistočne Evrope usvajanjem izjave u kojoj se ističe da proizvođači, potrošači i tranzitne zemlje neće koristiti energiju ni energante kao sredstva za postizanje političkih ciljeva ili za pritiske.
`U uslovima tržišne privrede energija je roba, koja treba da bude dostupna svim stranama na tržištu u komercijalnim i konkurentnim uslovima uz poštovanje principa otvorenosti, transparentnosti i efikasnosti`, navodi se u izjavi u kojoj na samitu nije bilo izjašnjavanja.
U izjavi se ističe da mora da bude obezbijeđena slobodna i nesmetana dostupnost energije i distributivnih puteva i da će relevantni propisi biti usmjereni na jačanja vladavine prava na tom području.
`Sve zainteresovana strane moraju imati jednake mogućnosti i prava investiranja u energetske projekte, između ostalog i na osnovu dugoročnih ugovora`, navodi se u izjavi.
U izjavi se dodaje da će zemlje regiona preduzimati napore na usklađivanju energetskih politika i promovisanju zajedničkih ulaganja u nove izvore energije i obnovu starih, kao i tranzita energenata na evropska tržišta.
Svi učesnici sastanka na vrhu, koji je inicirao hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, slažu se da je jugoistočna Evropa važno raskršće energetskih puteva od zemalja proizvođača do krajnjih kupaca.
Zato je povezivanje energetskih sistema kao i dalje ulaganje u energetsku infrastrukturu važno ne samo radi smanjenja energetskih deficita u većini zemalja regije nego je i važno političko pitanje, rečeno je na sastanku na vrhu, na kojem učestvuje osam predsjednika država te predstavnici Evropske komisije, Slovenije i Grčke.
Uz ruskoga predsjednika Vladimira Putina, na skupu su učestvovali predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović i predsjednici Bugarske Georgi Parvanov, Rumunije Traian Basescu, Albanije Alfred Moisiu, Crne Gore Filip Vujanović, Makedonije Branko Crvenkovski i Srbije Boris Tadić.
`Današnji svijet sve teže usklađuje potrebu da osigura opskrbljenost energijom i energentima s potrebom očuvanja okoliša`, izjavio je Stjepan Mesić otvarajući energetski samit jugoistočne Europe.
`Pri tome nerijetko se čini kako ćemo - budemo li činili ono što moramo - uraditi ono što ne smijemo, odnosno da ćemo - ako se suzdržavamo od onoga što ne smijemo - propustiti uraditi ono što moramo. Govorim, naravno, o odnosu između potrebe da se opskrbljujemo energijom i energentima, da oni uvijek i svuda budu dostupni svima, i nužnosti da očuvamo prirodu i spriječimo njezino dalje uništavanje - pri čemu mislim i na klimatske promjene - kako bismo sačuvali samu osnovu naše egzistencije`, istakao je on.
On je pozvao okupljene čelnike zemalja regije jugoistočne Evrope, `koja već jeste važno sjecište energetskih pravaca, a koja ima sve potencijale da u budućnosti to bude još i više`, da na ovom skupu daju svoj doprinos razmatranju sve akutnijeg i aktualnijeg pitanja opskrbe energentima i uloge energije u našem životu.
Predsjednik Mesić je nakon uvodnog govora iznio svoja razmišljanja o tome kako bi se trebalo postaviti u odnosu na energiju i energente, ali i na zaštitu prirode i sprečavanje njenoga daljeg uništavanja, jer je i jedno i drugo `u funkciji našega opstanka`.
Vrijeme sučeljavanja ideologija je iza nas, kazao je Mesić dodavši da je `balkansko bure baruta napokon prazno`.
Predsjednik Srbije Boris Tadić upozorio je da problem Kosova i Metohije prijeti da ugrozi ekonomski napredak regiona, uključujući snabdijevanje energentima.
Tadić je rekao da je pretpostavka razvoja čitavog regiona mirno, kompromisno i obostrano prihvatljivo rješenje budućeg statusa južne srpske pokrajine.
On je naglasio da Srbija ostaje privržena međunarodnom pravu, ali da će braniti svoj suverenitet i teritorijalni integritet vodeći se evropskim principima i misleći na stabilnost svih drugih zemalja koje imaju slične sukobe.
Albanski predsjednik Alfred Moisiu rekao je da razvoj regije zahtijeva dodatnu energiju, dodajući da Albanija i regija trebaju hitnu pomoć EU u usklađivanju zakonodavstva te nužna sredstva kako bi se privrede obezbijedile energijom.
Na energetski deficit svoje zemlje upozorio je i crnogorski predsjednik Filip Vujanović ističući da Crna Gora iskorištava samo 17 odsto energetskog potencijala, posebno vode i uglja. Rekavši da je gradnja novih elektrana nacionalni prioritet, najavio je više od 200 miliona evra investicija u energetski sektor Crne Gore.
Makedonski predsjednik Branko Crvenkovski smatra da je stvaranje regionalne energetske zajednice uspješan primjer regionalnih integracija, ali istovremeno i primjer pune integracije jugoistočne Evrope u Evropsku uniju. Ako je cilj CEFTA bio jačanje trgovinske razmjene, cilj energetske zajednice trebalo bi da bude obezbjeđivanje energetske stabilnosti, privrednog rasta i smanjenja nezaposlenosti, rekao je Crvenkovski.
Rusija spremna za partnerstvo
Rusija je zainteresovana za partnerstvo i saradnju u području energetike s jugoistočnom Evropom, ali i Evropom u cjelini, uz poštivanje visokih ekoloških standarda, rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin u svom govoru na energetskom samitu u Zagrebu.
Putin se nakon dolaska u Zagreb kao poseban gost priključio radu sastanka na vrhu u zagrebačkom hotelu `Westin`, a pozdravljajući učesnike skupa, kazao je kako vjeruje da će zagrebački sastanak biti prilika za otvaranje širokog dijaloga te perspektiva za dalju saradnju zemalja regije, Rusije i EU.
`Spremni smo naše odnose izgrađivati u interakciji s EU`, istakao je Putin dodajući da su pitanja snabdijevanja energijom danas među najvažnijim pitanjima međunarodne privredne politike. Drago mi je da naše partnerstvo danas možemo uporediti s dvosmjernom cestom, na ruskom tržištu već dugo i uspješno radi hrvatska firma `Končar`, koja isporučuje opremu za proizvodnju, prenos i distribuciju električne energije
`Strateški cilj našeg zajedničkog rada u tom području je da postignemo da energenti budu dostupni i zajamčeni svim zemljama regije`, rekao je ruski predsjednik.
Rusija, rekao je, oduvijek ima dobre odnose s balkanskim zemljama, a dobre privredne i političke veze važne su i za stabilnosti i bezbjednost u regiji.
Putinov dolazak u Zagreb pratile su jake mjere bezbjednosti, pa tako ni termin slijetanja njegovog aviona nije bio poznat do posljednjeg trenutka.
Veliki potencijal BiH
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović upozorio je da BiH ima velike neiskorištene potencijale u energetskom sektoru, koji je pretrpio velike materijalne štete u proteklom ratu.
Prema njegovim riječima, postoji veliki interes međunarodnih ulagača, a primjer tome je nedavno potpisan ugovor između Vlade Češke i Republike Srpske o gradnji Termoelektrane Gacko II, vrijedan 1,4 milijarde evra.