BANJALUKA - SAD se zalažu za BiH sa dva entiteta, a članstvo BiH u NATO-u ni na koji način ne znači ukidanje RS, rekao je Nikolas Hil, otpravnik poslova Ambasade SAD u BiH.
On je istakao da članstvo u NATO-u može doprinijeti stabilnosti zemlje, što predstavlja pogodnost za strane investitore za ulaganje u zemlju i kreiranje novih radnih mjesta.
"Toliko ima razloga zbog kojih bi BiH trebalo da postane članica NATO-a. Ali to se neće desiti preko noći. Kada dođe do rješenja pitanja vojne imovine, doći će do aktivacije Akcionog plana za članstvo u NATO-u. Takođe napominjem, kao što je predsjednik Radmanović govorio, za taj proces biće potrebne godine", istakao je Hil.
On je istakao da nisu tačne tvrdnje da bi članstvo u NATO-u bilo kojoj zemlji značilo da mora prekinuti dobre odnose sa drugim zemljama koje nisu članice Saveza, poput Rusije. Isto tako, napomenuo je da su netačne tvrdnje da NATO ima loše odnose sa srpskim narodom.
"NATO nema bilo kakvu posebnu poziciju u odnosu na Srbe. Možda bi mi bilo lakše da govorim sa pozicije SAD: Istorijski gledano, Srbi i Amerikanci su imali dugogodišnje dobre odnose još iz dvadesetih i tridesetih godina 19. vijeka. Bili smo saveznici u Drugom svjetskom ratu, a prije toga i u Prvom svjetskom ratu", napomenuo je Hil. Jedini period poremećenih odnosa sa srpskim narodom je, kako je napomenuo, bio je tokom vladavine Slobodana Miloševića.
Istakao je da je tokom službe dugo godina živio u Beogradu i tamo razgovarao sa mnogo oficira u vojsci, od kojih su svi željeli da Srbija uđe u Partnerstvo za mir.
"Generalno gledano, vojska tamo jako cijeni odnose sa NATO-om. Ja sam siguran da bi BiH bila veoma dobra članica NATO-a. U BiH postoji široka podrška za NATO, osim među Srbima, i na tome moramo raditi. Mislim da je članstvo u NATO važno jer može pomoći relaksiranju odnosa među etničkim grupama. Poslije svega što je ova zemlja prošla, to bi bilo veoma značajno", napomenuo je Hil.
Srbi i Amerikanci uvijek imali dobre odnose, osim u vrijeme Miloševića, kaže Hil
Ana Trišić-Babić, zamjenik ministra inostranih poslova BiH i predsjednik Komisije za NATO integracioni proces Savjeta ministara BiH, ističe da u svojim kontaktima nikad nije čula zvaničan zahtjev, naznaku ili politiku koja bi put prema NATO-u i reforme zemlje kroz integracije povezivale sa promjenom njenog ustavnog uređenja ili ukidanja entiteta BiH.
"To uključuje i sastanke sa nekim od najuticajnijih ljudi u Savezu ili u zemljama članicama. Nasuprot tome, mnogi od njih su nebrojeno puta istakli da NATO ili EU ne interesuje kako je zemlja uređena iznutra, već ih interesuje da zemlja kandidat ispunjava standarde tih organizacija, prije svega da je stabilna, funkcionalna demokratija, sa vladavinom prava, poštovanjem slobode medija i građana, funkcionalnom ekonomijom i oružanim snagama i uopšte sektorom odbrane, koji može da garantuje mir i stabilnost unutar članice, kao i da doprinese zajedničkoj odbrani NATO-a", napomenula je ona.
Dodala je da su i same članice NATO-a veoma različite u svom ustavnom poretku, od centralizovanih zemalja poput Danske, preko federalnih poput Njemačke, pa do zemalja sličnih BiH, poput Belgije.
"Ako bismo stvari htjeli da objasnimo do kraja, ja takve ideje tek čujem na našim prostorima, u izvjesnim krugovima koji su zarobljeni u svojim profesorskim analizama i razmišljanjima, koja više odgovaraju dobu Hladnog rata, a koja nemaju apsolutno nikakvo uporište u stvarnim životu i procesima. Zajedno sa nekim drugim idejama, ona igra na emocije građana i ima za cilj da sakrije očiglednu istinu, a to je da mi pripadamo evropskom krugu i da su integracije u evroatlantsku zajednicu sredstvo da reformišemo i transformišemo naše društvo i da korist od toga osjete svi građani. To je istina i to se desilo u svim zemljama koje su zadnjih 50-60 godina postale dio ove zajednice", zaključila je Trišić-Babićeva.