Komisija za podjelu državne imovine suočena je, poslije tri godine rada, sa tri potpuno suprotstavljena koncepta podjele imovine, a prostora za kompromis sve je manje, iako je ta podjela imovine jedan od ključnih uslova za ukidanje OHR-a u sadašnjem mandatu.
Nikola Kovačević, predstavnik RS u Komisiji, kaže da RS želi da sva imovina pripadne entitetima, ali da se tako ne bore samo za interes RS, već i Federacije. S druge strane, predstavnici Federacije žele da sva imovina bude upisana kao vlasništvo države BiH, da bi, poslije toga, državni parlament, na prijedlog Savjeta ministara, po svojoj vlasti davao imovinu na korištenje.
"To je neprihvatljivo, jer ne samo što u potpunosti odstupa od rješenja koja su propisana Dejtonskim sporazumom, već se i sudara sa opštim principima građanskog prava", kaže Kovačević.
NN: Zašto se predstavnici RS nisu pojavili na posljednjoj sjednici Komisije?
KOVAČEVIĆ: Bilo je jako kratko vrijeme za pripremu sastanka, a i dva predstavnika RS su ranije imala ugovorene druge obaveze, tako da nije bilo moguće imati kvorum bez našeg prisustva. O tome smo ranije obavijestili i predsjedavajućeg Komisije, tako da nema mjesta tvrdnjama da smo izbjegli sastanak.
NN: Da li i dalje učestvujete u radu Komisije?
KOVAČEVIĆ: Naravno, i to vrlo aktivno. Spremni smo da uzmemo aktivno učešće na narednoj sjednici koju bi Zvonimir Kutleša, predsjedavajući Komisije, po nekim najavama, trebao zakazati za nekih dvadestak dana.
NN: Kakav koncept predlaže RS kod podjele državne imovine?
KOVAČEVIĆ: Zalažemo se za teritorijalno-funkcionalni princip, što, praktično, podrazumijeva da imovina, čija je prodaja sada zabranjena odlukom visokog predstavnika, pripada entitetima, s tim da dio te imovine pripadne institucijama BiH u mjeri koliko im je potrebno da obavljaju svoje poslove. Tu bi se, ipak, napravio izuzetak za vojnu imovinu, s obzirom da je riječ o kasarnama i drugim vojnim objektima nad kojim bi, po našem mišljenju, vojska i druge bh. institucije imale pravo upotrebe bez naknade, sve dok postoji potreba za tim. Entiteti bi zadržali vlasništvo nad ovim objektima i oni bi bili vraćeni u njihov posjed, kad vojsci više ne bi bili potrebni.
NN: Šta zamjerate federalnom prijedlogu zakona, koji je, koliko je poznato, potpuno suprotan Vašem?
KOVAČEVIĆ: Neki od predstavnika FBiH žele da u podjelu imovine bude uvrštena i ona koja uopšte ne bi trebalo da bude dijeljena jer već ima entitete kao svoje titulare - šume, poljoprivredno zemljište, rudna bogatstva itd. Ta imovina je vlasništvo entiteta i ona se ne može dijeliti, sve i kad bi to htjeli. Takođe, mi insistiramo da nakon donošenja zakona o kriterijumima podjele državne imovine, vlade entiteta i distrikta sačine poseban sporazum o podjeli imovine, kako bi se precizno znalo koji objekat kome pripada, kad dođe vrijeme za knjiženje imovine.
NN: Ipak, to su potpuno suprotstavljeni prijedlozi. Kako se onda može očekivati dogovor o podjeli imovine?
KOVAČEVIĆ: Ranije sam bio veliki optimista, ali sada ne vjerujem da ima ikakve mogućnost da naši prijedlozi budu prihvaćeni na sjednici Komisije. Naše prijedloge zasnivamo na osnovnim institutima građanskog prava, jer ako dvoje i više lica polažu pravo na imovinu, onda ta lica, u ovom slučaju država i entiteti, moraju napraviti dogovor o njenoj podjeli. To je pravilo građanskog prava koje niko ne može negirati. Dakle, mi ne možemo prihvatiti da Savjet ministara sam odluči šta pripada institucijama BiH, a da u tome ne učestvuju entiteti, kako se predlaže iz FBiH. Zalažemo se da oba entiteta i distrikt Brčko, zajedno sa Savjetom ministara, podijele imovinu na bazi kriterijuma koje treba da utvrdimo. To je jedino pravilno i na zakonu zasnovano rješenje. Jedino takvo rješenje je podobno da bi ta imovina bila uknjižena u zemljišne knjige.
NN: Ima li tu uopšte prostora za kompromis?
KOVAČEVIĆ: Ne znam da li će ga biti, iako ćemo i dalje pokušavati da nađemo dogovor unutar Komisije. Ali, mi ne možemo odustati od opštih pravila građanskog prava.