BRISEL - Iako je došlo do formiranja nove parlamentarne većine na nivou BiH, kriza vlasti se i dalje nastavlja jer je Živko Budimir, predsjednik FBiH, odbio da izvrši rekonstrukciju entitetske vlade, stoji u najnovijem izvještaju Evropske komisije o zemljama kandidatima i potencijalnim kandidatima za članstvo u EU.
"Savjet ministara je konačno rekonstruisan u oktobru kada su članovi iz SDA zamijenjeni predstavnicima SBB-a. Ali kriza vlasti se nastavlja jer je tamošnji entitetski predsjednik u decembru odbio da otpusti članove Vlade FBiH iz SDA, HSP-a i NSRzB-a, iako oni nisu dio nove većine koja je formirana ljetos", stoji u izvještaju.
Predstavnici HSP-a juče se nisu javljali na telefon, a Šemsudin Mehmedović, potpredsjednik SDA, smatra da ne stoji ocjena po kojoj su indirektni krivci za krizu u državi predsjednik FBiH Živko Budimir i njegova SDA.
"Krizu je izazvao Zlatko Lagumdžija svojom politikom, odlukama i promjenama partnera. A očigledno je da je pod pritiskom dva HDZ-a Lagumdžija prouzrokovao političku krizu i u Federaciji BiH", ocjenjuje Mehmedović.
U glavnom dijelu izvještaja, koji se bavi ekonomijom, istaknuta je zabrinutost pogoršanim ekonomskim parametrima u svim zemljama zapadnog Balkana.
Ipak, za razliku od nekih opozicionih bh. političara, koji tvrde da je za ekonomsku krizu isključivo kriva loša vlast u zemlji, a ne svjetska ekonomska kriza, analitičari iz Evropske komisije misle drugačije i glavne krivce vide u krizi evrozone i elementarnim nepogodama u BiH.
"U svim ovim zemljama (zapadni Balkan) ekonomija je tokom cijele godine bila pogođena slabom vanjskom potražnjom, najviše u evrozoni, gdje je došlo do smanjene ekonomske aktivnosti, te zbog jake zime i vremenskih nepogoda tokom ljeta", ističe se u izvještaju. Tek kao treći razlog navedeni su spori rast kreditnih pozajmica i loši uslovi na tržištu rada.
Kako se ističe u izvještaju, tekući deficit najviše je rastao u Srbiji, a odmah nakon nje u BiH, u kojoj iznosi 10,7 odsto. Prema evropskim kriterijumima iz Mastrihta, deficit budžeta ne smije prelaziti tri odsto, osim ako se ne radi o kratkoročnom i vanrednom povećanju.
Kao dobra vijest za BiH, navedeno je da maloprodajne cijene jedino nisu rasle u BiH, te da je došlo do smanjenja inflacije.
"Nakon tridesetomjesečne niske inflacione stope od 1,4 odsto, od jula do septembra inflacija je skočila na 2,3 odsto, zbog povećanja cijena hrane. Međutim, zbog smanjenja troškova prevoza i stanovanja inflacija je smanjena na 1,9 odsto u novembru, odosno na godišnjem nivou 2,2 odsto, u odnosu na 3,7 odsto u 2011", navedeno je u izvještaju Komisije.
Komisija je zabrinuta zbog smanjenja industrijske proizvodnje u BiH, iako je pad ublažen, i u trećem tromjesečju iznosi 3,5 odsto u odnosu na 4,1 odsto iz drugog kvartala.
"U prvih 11 mjeseci industrijska proizvodnja je pala za 5,3 odsto u odnosu na 6,1 odsto prije godinu dana. U uslužnom sektoru zabilježen je pad od osam odsto", navedeno je u izvještaju.
Došlo je i do minimalnog smanjenja spoljnog duga od 0,5 odsto u trećem kvartalu u odnosu na period april - jun, ali je na kraju godine iznosio 26,8 odsto u odnosu na 26,1 odsto krajem 2011.
Jedna od negativnih tendencija je i dalje negativna unutrašnja potražnja, koja je u trećem kvartalu pala za 0,7 odsto, ali i zabrinjavajuće visoka zvanična stopa nezaposlenosti, koja iznosi čak 44,2 odsto.
Došlo je do minimalnog porasta plata od 0,9 odsto u odnosu na prethodnu godinu, ali Komisija je zabrinuta zbog tendencije usporenog rasta plata.
Goran Radivojac, profesor Ekonomskog fakulteta u Banjaluci, slaže se s procjenom Evropske komisije o uzrocima problema ekonomije u BiH i regionu.
"Činjenica da elementarne nepogode mogu negativno uticati na ukupnu ekonomiju su jasan pokazatelj da je poljoprivreda značajno zastupljena", rekao je Radivojac. On smatra da bi za BiH bilo važno da se opredijeli kakav tip ekonomije želi i da, uz pomoć EU, na tome zasnuje svoj ekonomski razvoj.
Napomene radi, u razvijenim zemljama poljoprivreda čini veoma mali dio ukupne ekonomije.