SARAJEVO - U BiH, za razliku od nekih zemalja regiona, gotovo da nije ostvaren nikakav napredak i iako postoji opšte zalaganje i predanost procesu evropskih integracija, malo toga je praktično urađeno i to nas u velikoj mjeri obeshrabruje.
Istakao je to Peter Sorensen, šef Delegacije EU u BiH i specijalni predstavnik EU, predstavljajući izvještaj o napretku BiH za ovu godinu koji je juče u Sarajevu uručen Vjekoslavu Bevandi, predsjedavajućem Vijeća ministara BiH, i predstavljen Parlamentarnoj skupštini BiH.
Izvještaj je juče objavila Evropska komisija uz zaključak da je BiH ostvarila ograničen napredak ka ispunjavanju političkih kriterija za članstvo u EU, te je poražavajuće da su dosadašnji rezultati i dalje ispod očekivanih.
Sorensen je naglasio da su mnoge zemlje u regionu evropski dnevni red stavile kao prioritetan, tako ga tretiraju i za njega se zalažu sve političke figure i institucije, dok u BiH to nije bio slučaj.
"Na početku godine usvojeni su zakoni o popisu stanovništva i o državnoj pomoći, i to su pozitivni koraci. Međutim, odgovarajuća politička volja u BiH nije odgovorila na ono što je interes šireg građanstva BiH, da se pridruže EU. Na sastanku visokih političkih lidera u junu u Briselu uspostavljeni su 'mapa puta' i konkretni rokovi. Obaveze u okviru tih rokova nisu ispunjene", kazao je Sorensen.
Upozorio je da BiH neće biti u mogućnosti da se nastavi kretati u pravcu EU ako ne
ne ostvari napredak u dva pitanja - provođenja presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju "Sejdić i Finci", te uspostave efikasnog mehanizma koordinacije koji će omogućiti da BiH govori jedinstvenim glasom kada je u pitanju EU.
"Većinu stvari nemoguće je uraditi bez političkog konsenzusa i očekujemo od političara da se vrate za sto. Ako BiH ispuni ove uslove, stupiće na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i zemlja će biti u mogućnosti da podnese kredibilnu molbu za počinjanje pregovora za pridruživanje EU", dodao je Sorensen.
Među nekim od nalaza izvještaja je istaknuto da politički napadi i dalje utiču na nezavisnost pravosuđa, da je ograničen napredak ostvaren po pitanjima korupcije, te da su i dalje prisutni politički pritisak na medije i njihova polarizacija po političkoj i nacionalnoj osnovi kao i da je sve više nastojanja da se potkopa nezavisnost RAK-a i javnih RTV servisa. Takođe, smanjenje sredstava za rad Ureda ombudsmena negativno je uticalo na njegovu djelotvornost.
Kada je u pitanju ekonomija, postignut je mali napredak u daljoj uspostavi funkcionalne tržišne ekonomije, ekonomski oporavak stagnirao je usljed pogoršane situacije na globalnom planu, te da je nezaposlenost i dalje visoka, angažovanost na strukturnim reformama i dalje slaba, a poslovni ambijent trpi zbog administrativne neefikasnosti i slabe vladavine zakona.
"Planirana privatizacija, reorganizacija i liberalizacija mrežne industrije nisu se makle sa mrtve tačke već četvrtu godinu zaredom", neki su od ključnih nalaza.
Sorensen je istakao da se od BiH očekuje da nastavi zalaganje u okviru procesa strukturiranog dijaloga i reformi pravosuđa i da mora pokazati jaču spremnost u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, na čemu se nije dovoljno radilo.
"Strukture koje treba da budu uspostavljene treba da se bave ovim problemom. To nije urađeno", rekao je Sorensen.
U izvještaju je istaknuto da je činjenica da BiH i dalje ostaje zemlja iz koje se naoružavaju kriminalne grupe iz zemalja EU. Osim toga, naglašeno je da su organizovane kriminalne aktivnosti dodatno povezane s činjenicom da je BiH tranzitna zemlja za međunarodne narko-krijumčare.
Sorensen je rekao da je potrebno da se radi na ekonomskom razvoju kako bi BiH bila konkurentna na evropskom tržištu, što će podrazumijevati uspostavu jedinstvenog ekonomskog prostora.
"Sljedeće je učiniti sve da se pripreme uslovi kako bi se roba mogla izvoziti i uvoziti u EU, odnosno Hrvatsku nakon pridruživanja. U zadnjih deset godina EU je investirala 19 miliona eura kako bi pomogla BiH da se pripremi za ovaj trenutak. Sada se pokazuje da neke stvari nisu urađene", naglasio je Sorensen, te dodao da su stvari koje predstavljaju prepreku političke prirode i da ovo nije izgubljen novac.
Sorensen je istakao da su ostvareni određeni napredak i pozitivni koraci u nekim od zemalja, pa je Hrvatska na putu da postane članica od jula 2013. godine.
"Imamo ogroman paket finansijske pomoći za BiH ako njene političke strukture odluče da ih prihvate. Imamo veliki broj ljudi na raspolaganju. Ali bez odgovarajuće političke volje i konkretnih zalaganja političara i građana, neće biti napretka. Ljudi u BiH i sama EU žele vidjeti BiH u EU. Sada treba da vidimo zajedničku predanost svih nivoa vlasti i političkih struktura", zaključio je Sorensen.
Tihić krivi izborne pobjednike
Sulejman Tihić, lider SDA, za loš izvještaj o napretku optužio je izborne pobjednike opštih izbora 2010. godine koji su, kako je kazao, vodili neodgovornu politiku.
Inače, SDA je sa SDS-om, SDP-om, SNSD-om, HDZ BiH i HDZ 1990 nakon opštih izbora sve donedavno činila parlamentarnu većinu na državnom nivou, kao i na federalnom, gdje su imali većinu sa SDP-om, HSP-om i NSRzB.