Magnetofonski snimak sjednice Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, održane 19. oktobra 1993. godine u 17 sati (1)
ALIJA IZETBEGOVIĆ: Ima, dakle, pismo, čije je pismo?
ZDRAVKO ĐURIČIĆ: Od HSS-a (Hrvatske seljačke stranke).
IZETBEGOVIĆ: To je što se tiče ovoga pitanja. Evo pročitaće Zdravko to pismo. Izvoli.
ĐURIČIĆ: Predmet kandidiranja za funkcije. Ranijim pismom smo vas obavijestili o našim stajalištima u vezi sa popunjavanjem Predsjedništva RBiH. Tom prilikom, a i sada pretpostavljamo da su neki članovi Predsjedništva i predsjednik Vlade podnijeli ostavke, odnosno razriješeni dužnosti - te da su po tom osnovu ta mjesta upražnjena. Ujedno smo naglasili da su nam neophodne konsultacije, a za njih je nužan izlazak iz Sarajeva, u kom cilju su poduzete aktivnosti još prije 15 dana. S obzirom na jučerašnju sjednicu Predsjedništva i opredjeljenje da se u toku današnjeg dana izvrše nove konsultacije obavještavamo vas da je naš stav ostao isti, te da za popunu mjesta u Predsjedništvu, ukoliko su upražnjena, smatramo da treba primijeniti princip izbornih rezultata. Tako da su naši kandidati: 1. prof. Ivo Komšić, 2…
ZORAN PERKOVIĆ: Treba računati da je potrebno obaviti razgovor sa g. Perkovićem, kojom prilikom bismo razgovarali i sa našim potencijalnim kandidatima za predsjednika Vlade, koji su trenutno izvan Sarajeva, a na teritoriji RBiH. Hvala. Primite pozdrave. Na znanje hrvatski koordinacioni odbor. Potpisano od dopredsjednika Ilije Šimića.
IZETBEGOVIĆ: Zna li iko ko je dotični?
ĐURIČIĆ: Znam ja.
IZETBEGOVIĆ: Ko je?
ĐURIČIĆ: To je Zoran Perković - on je angažovan u Vladi Herceg Bosne.
IZETBEGOVIĆ: Ako je to onaj o kome ja mislim, on je dole bobanovac.
ĐURIČIĆ: Jeste.
EJUP GANIĆ: On je ministar za pravosuđe. Tako da vodi računa da se dole slučajno ne počini neki zločin, da to sve bude u redu, da pravna država funkcioniše dole. Položio pokazao.
IZETBEGOVIĆ: Ja sam pitao ko je sljedeći na listi pa rekoše, čini mi se, Perković, pa kažu za tog čovjeka koji je bio iza Komšića. Rekoše da je aktivni bobanovac. Tako je. (On je Livnjak rodom. Iz Livna).
MIRO LAZOVIĆ: A bi sada SDP insistirao umjesto Perkovića da ubaci svog čovjeka. Mi upravo hoćemo da Predsjedništvo ojača svoj legitimitet kroz izbornu volju građana Bosne i Hercegovine. Perković je po istom osnovu kao i Marić. A ima još jedna stvar. Ti si juče rekao da to mjesto pripada stranci SDA. Je li tako? Ako bismo išli tom logikom, onda bi Ivo Komšić morao ustupiti mjesto Nijazu Durakoviću ili nekom drugom ili bio na listi SDP-a. I to je mjesto stranke SDP. Treća mjesta su iz SDP-a. A zato mi pristajemo na vraćanje ovog Kljuića. Mislim da je to u ovom momentu politički značajnije za sve nas, nego ići sa nekim čovjekom iz SDP-a koji je Hrvat itd.
X: Pošto imaju izborne linije i g. Kljuić i g. Perković mi prepuštamo mogućnost neka SDP izabere oko toga, nećemo se suprotstavljati ni protiviti tome, a za uzvrat da prepusti da mi izaberemo predstavnika iz reda muslimanskog naroda.
X: Ako dozvolite, ja bih na jedan sistematičan način pokušao argumentirati ovaj prijedlog opozicije. Neću ponavljati ništa od argumentacije koja je do sada u ovoj proceduri iznesena. Nijedan od onih argumenata, nego ću pokušati iznijeti nekoliko novih argumenata pa da vidimo. Prvo o čemu bih vas kao Predsjedništvo želio obavijestiti je da mi u SDP-u insistirajući na ovim principima ne želimo nikakvu konfrontaciju sa Predsjedništvom, a najmanje bi željeli da budemo faktor nekih podjela ili rascjepa u samom predsjedništvu. Mi smatramo da nam je u ovom vremenu potrebno Predsjedništvo, prije svega, jedinstveno na globalnoj probosanskohercegovačkoj orijentaciji. Smatramo da nema više mjesta za one koji nastupaju, zastupaju secesionizam, separatističke opcije ili nestanak čak BiH kao države. U tom kontekstu otpada Perković. Sa svoje strane, dakle, mi želimo jedinstveno predsjedništvo. Predsjedništvo od autoriteta, ugleda i međunarodnog respekta. Opozivom Borasa, Lasića i Akmadžića, naša je ocjena da su otpali razlozi za uzmimo neku vrstu dosadašnjeg antagoniziranja odnosa u Predsjedništvu. Smatramo da se to jedinstvo na ovoj probosanskohercegovačkoj orijentaciji može ostvariti sa ljudima koji su prošli izbornu proceduru. Drugo, smatramo dok god postoji međunarodno priznanje BiH kao suverene države, da se mora očuvati institucija Predsjedništva. I to u njegovoj prvobitnoj svrsi. A to znači da Predsjedništvo kao višenacionalno, višestranačko može stajati na stanovištu BiH kao cjeline, a nikako na pozicijama ovog ili onog partikulariteta, kako smo imali do sada slučaj. Mi smo sigurni da će tako Predsjedništvo moći osigurati i dalje međunarodnu podršku BiH i čak razbiti mnoge zablude, predrasude, lažne dojmove i propagandne slike o BiH, o raznim težnjama, navodno, koje i te kako su do sada sudjelovale u odgovarajućem odnosu međunarodne zajednice prema našoj republici. Treće, ovo želim posebno da naglasim, mi ne želimo zaista konfrontaciju sa strankom SDA. Kao što ne prihvatamo redukciju prirode ovog spora na unutarpartijski rivalitet SDA - SDP. Što se, nažalost, evo dva puta ponavlja, čak i u informacijama dnevnog reda. To nije niti se može reducirati na nekakav uzmimo uskopartijski odnos između dvije stranke. Naprotiv, polazeći od opredjeljenja, koje interes države BiH stavlja iznad svake uskopartijske optike, mi niti smo SDA niti smo druge parlamentarne partije koje su ostale vjerne BiH, nismo nikada shvatili kao političke neprijatelje, nego smo ih tretirali kao konkurente, koji smo okupljeni svi oko jednog zajedničkog cilja, da očuvamo živote, slobodnu egzistenciju Bosanaca i Hercegovaca i njihove državne egzistencije. Sa tog stajališta mi i promatramo i ovu situaciju u kojoj smo se našli. S tim da kažem da naše stajalište dijele i druge četiri parlamentarne stranke koje su ostale odane ideji BiH. Bez obzira na našu parlamentarnu manjinu, mogu slobodno reći mi nismo nikakve aus. . . partije, nego uvjereni smo možemo i psihološki i politički i simbolički, pogotovo u očima međunarodne javnosti, dati doprinos očuvanju BiH kao države. Želim ovdje posebno da apostrofiram jedan momenat. Po našoj ocjeni, rukovodstvo SDA je u prilici da pokaže kako nije imalo niti ima predrasude prema Muslimanima pripadnicima drugih partija. U dosadašnjem periodu želeći doprinijeti očuvanju institucija države prije svega, i to kada je bilo najteže, kada su institucije države, kada su bili pokušaji da se institucija države sruši iznutra, želeći dakle da doprinesemo očuvanju legitimiteta, prije svega Predsjedništva i Vlade BiH. Mi smo u SDP-u svjesno, dakle namjerno, participirali u organima države, uglavnom preko kadrova srpske ili hrvatske nacionalnosti. Na taj način objektivno došlo je do svojevrsne diskriminacije prema našem članstvu, odnosno ljudima muslimanske nacije. To je dijelom i rezultat upornog insistiranja da za Muslimane koji su izvan SDA nema mjesta u organima vlasti. Prilika je, po našem mišljenju, da se pokaže da je to ta dosadašnja praksa bila iznuđena, da je bila rezultat okolnosti, neka jedna epizoda. I da mi u SDP-u, a ni u SDA ne želimo sistematski, dakle u principu, u načelu, diskriminirati građane BiH muslimanske nacionalnosti. Odmah da kažem da mi u SDP-u nismo više spremni prakticirati taj iznuđeni princip diskriminacije prema svom članstvu. A mislimo, takođe, da je vrijeme da SDA napravi jedan prostor za anganžman u organima vlasti Muslimana pripadnika drugih političkih partija. Ne radi se to, da naglasim, o nekom našem unutarpartijskom sporu ili problemu, njega nema, ali insistiram na ravnopravnom učešću kadrova svih nacionalnosti, svake partijske pripadnosti u javnom životu i organima države. Ovo se moglo lako ilustrirati što sam kazao, da vas ne zamaram. Već sam nešto rekao o motivima koji su nas nosili da sudjelujemo u Predsjedništvu i Vladi BiH. Pri tome moram kazati da smo mi prelazili preko niza problema, pa i pritisaka, potiskivanja i neke vrste diskriminacije naše partije na nižim nivoima državne organizacije. Međutim, u toj toleranciji ima i granica. Mislimo da je upravo sada na djelu prag ispod koga mi više ne možemo ići. Razmišljali smo i razmišljamo o tome, nismo donijeli nikakvu odluku da povučemo članove Predsjedništva RBiH sa liste SDP, ukoliko se ne pokaže volje da se u izboru da prednost načelu demokratičnosti i ukoliko se ne osigura puni legitimitet u izbornoj proceduri. A ta dva načela, po našem mišljenju, ne mogu se obezbijediti ako se bude obnavljala praksa... ili samovolje. Ako je jednom, po našem mišljenju, bio iznuđen presedan sa Lasićem, iz čisto pragmatičkih odnosa, odnosa u cilju uspostavljanja ili... sa Hrvatskom, mislimo da se takav presedan sada ne mora praviti, jer zapravo nemamo zato više razloga kad smo se napokon oslobodili iluzija, što se tiče politike Hrvatske. Mislim, takođe, da bi valjalo zaista jednom odbaciti jedan besmislen argument i stalno se pozivati na prava stranaka-pobjednica na izborima, na neko ekskluzivno mjesto u Predsjedništvu. Kao što vam je poznato, stranke-pobjednice, mada je to sintagma besmisla jer ne mogu tri stranke pobijediti na izborima može samo jedna, dakle te stranke-pobjednice svoju pobjedu očituju u parlamentu, a ne u Predsjedništvu. U Predsjedništvu nema stranaka-pobjednica. Ravnopravna zastupljenost naroda slučajno se izborila ili voljom naroda, poklopila sa ravnopravnom zastupljenošću nacionalnih stranaka na čelu 2+2+2. Prema tome, ne može se pozivati na neko ekskluzivno pravo SDA u Predsjedništvu, po osnovu činjenice da u parlamentu ta stranka ima stvarnu većinu. I na kraju bih vam dao jedan prijedlog: mislim da je bitno da se ne pravi diskriminacija među članovima Predsjedništva i po osnovu procedure, po kojoj se postaje članom Predsjedništva. Mi smatramo da svi članovi Predsjedništva moraju to postati na isti način ili bolje rečeno, članovi Predsjedništva treba da budu proglašeni, dakle poštujući izbornu listu, možda bi trebalo proglasiti nove članove Predsjedništva, a ne birati ih. Eto, malo sam možda odužio, ali želio sam iznijeti još nekoliko argumenata ili nekih motiva koji nas opredjeljuju da insistiramo na ovom prijedlogu koji smo mi dali i da vodite računa eventualno o tim nekim aspektima - problemima sa kojima se suočavamo.
BIČAKČIĆ: Ja bih se ukratko osvrnuo samo na ove navode koje je kolega Zgodić sada ovdje iznio i mislim da većina ocjena stoji, ali ima nekih bitnih razlika koje su takođe evidentne. Prvo, mi cijenimo da SDP ima angažman u republičkim organima i kroz svoje kandidate muslimanske nacionalnosti i to je do sada bilo evidentno i prisutno, potpredsjednik Vlade je bio član takav kakvog ga spominje g. Zgodić. I još niz kandidata. A na nižim organima toga je bilo puno. Ukoliko se stvari ovako predstavljene i ako se ovako ne može doći do rješenja, onda nam ostaje da se sazove sjednica Skupštine pa da Skupština izglasa to. Ja takođe smatram da ne postoje stranke-pobjednice, nego jedna pobjednička stranka i to je SDA. Ona je dobila najveći broj glasova u odnosu na druge nacionalne stranke. Sada, kad se posmatra prostor BiH na kojem se proteže vlast Predsjedništva i Vlade, onda je to dominantno tako. U tom kontekstu da bi se ovaj problem prevazišao, jer nama zaista nije cilj ni da SDP napusti državne organe niti bi mi to željeli ni voljeli, pogotovo ne bi nikoga tjerali, ali s obzirom da se stalno spočitava kao unutarstranački sukob SDA - SDP malo u tome čujemo ostale političke stranke. Mislim da bi bilo dobro da i te ostale političke stranke daju svoj eksplicite, ne samo kroz ovo saopštenje koje se upućuje sjednicama Predsjedništva, ali u ovom ovakvom kontekstu, a da bi se ovaj problem prevazišao, ja nemam ovlasti Izvršnog odbora, ali ovdje mogu predložiti možda jedno rješenje koje se možda neće svidjeti, ali može biti povod da se ove stvari prevaziđu. Ukoliko se ostaje na insistiranju da g. Duraković uđe kao član Predsjedništva, SDA će postaviti pitanje da g. Irfan Ljubjankić preuzme funkciju predsjednika Skupštine. Na taj način imaćemo svoga člana u Predsjedništvu i imaćemo, moći ćemo ovu stvar dovesti do kraja. Ja zaista, nije mi drago što ovaj prijedlog iznosim jer smo mi veoma zadovoljni i visoko cijenimo doprinos gospodina Mire Lazovića u dosadašnjem radu Skupštine, ali ako se problem ne može nikako drugačije naći i ako SDP mora dati i kandidate muslimanske nacionalnosti, onda mi nemamo drugog puta nego da ovako stvari postavimo.
ZGODIĆ: Ako dozvolite samo, sve su stranke na stanovištu ove... Jedino moram vam reći da reformisti imaju rezervu oko Kljuića. Smatraju da on ne treba nikako da se kandidira za člana.
IZETBEGOVIĆ: Očigledno se stvorila jedna situacija u kojoj se bez Skupštine ne bi dalo izaći iz ove situacije, jer ne može niko ovdje natjerati da... stavova nego prepustiti Skupštini da rješava stvar. Ja bih se ovdje osvrnuo - mislim da se pogrešno upotrebljava riječ diskriminacija. Malo je prejaka riječ. Ako ćemo već upotrijebiti dosta tvrd pristup tome, onda je to neka borba za vlast. Recimo, uticaj u nekom tijelu. To je na koncu normalna stvar, nema diskriminacije SDP. Ne može se postaviti pitanje da izbor ili neizbor Durakovića unutra ili Irfana da je to pitanje diskriminacije SDP. Nije. Jer ovdje već sjede dva člana SDP u ovom tijelu. To bi bio treći član SDP. Mi smatramo da se na taj način ravnoteža vlasti pomjera. Previše u korist SDP u korist na rezultate, previše se malo odražava. Dakle, ne reflektuje više Predsjedništvo izbornu situaciju. Mi smo sigurni, ni sadašnja raspoloženja građana. Nije realna stvar da odnos SDP - SDA bude 3:2. To nije realna stvar i ne znam što insistirate na takvom rješenju. Onda će se vjerovatno morati pribjeći ovome što Edhem predlaže. Da se ponovo uspostavi ta ravnoteža. Tim prije što je potpredsjednik Vlade SDP, što su tri ministra SDP, informisanje je tu, snabdijevanje, jedan broj ljudi. Tako da nema diskriminacije. U svakom slučaju, nije osnovano upotrebljavati taj izraz, jer nema... Ovo je borba da se - SDA se pita zašto bi se ona povukla sad u ovom slučaju? Zašto bi ona, izgubivši Fikreta Abdića kao člana SDA, to prepustila SDP? Zašto da to radi ako to ne mora da čini? Sasvim sigurno i vi kad biste danas imali izgleda da u Skupštini dobijete drukčiji rezultat, ne biste propustili. Što da to uradimo? To bi bio s naše strane jedan glup politički potez. Što bismo se mi sutra ubjeđivali. Mi smo preuzeli odgovornost za sudbinu ove zemlje i zašto bi mi danas to prepustili jednostavno. Izvolite se kod naroda izboriti za tu poziciju. Onda ćete biti zaslužni za ono što se događa i odgovorni za to. Mi smo do sada uglavnom promostili odgovornost za belaje koji su nastali ovdje. Ne bježimo mi od odgovornosti. Ne može se tražiti da mi jednostavno prepustimo tu vlast. Ovo je jedan odnos koji je donekle u redu. Dva predstavnika SDP u Predsjedništvu. To je još u redu. Tri, mislim da je već to malo previše. Jednostavno, to je problem odnosa nekog balansa snaga i nekog odnosa prema izbornim rezultatima. I mi smo uvjereni i prema raspoloženju u sadašnjoj javnosti u BiH. Prema tome, može se naći neki drugi put da se ta ravnoteža uspostavi. Bilo bi bolje da predsjednik Skupštine ostane Miro Lazović, a da Irfan bude član Predsjedništva, ako ne onda ćemo morati ići vjerovatno na drugo rješenje. Jednostavno, ne možemo ispustiti ovaj organ iz ruku. Zašto bi ispustili i sutra kucali na vrata da SDP nešto prihvati ili ne prihvati? Može da ne prihvati, ovo je politika. Mi znamo kako se u politici mijenjaju stvari naglo. Sve je stvar nekih računica, interesa, matematika, itd. Što bismo se mi sutra ubjeđivali kao što se sad ubjeđujemo. Sutra će doći neko drugo pitanje izbora Vlade nekakve, odluka izvjesnih, komandanata korpusa. Biće taj i taj, glasanje, što će nam taj sport. Mislim da mi nećemo prepustiti ovaj, Predsjedništvo na tako lagan način. Nemojte to tražiti od nas. To bi bila s naše strane neregularna odluka. Zato se meni čini da je s vaše strane malo previše upornosti u tome. Trebalo jee, ipak, voditi računa da se sad trenutno nalaze dva člana Predsjedništva vjerovatno iz stranke, da je to jedna mjera prava, možda. Malo i veća. Što se tiče člana Predsjedništva iz hrvatskog korpusa, tako piše i tako moramo govoriti, iako to nekad malo grubo zvuči - Hrvat, Srbin, ali tako piše u Ustavu, čiji sastavljači su bili ranija vlast. Mislim da je dobar izbor da dođe Kljuić. S jedne strane je dobro što su oni ponudili Perkovića. Mi kod takve ponude možemo slobodno ići na Kljuića. Oni su ponudili jednog neprihvatljivog kandidata. Ali, da li bi taj izbor pravili? Prema tome, mislim da ovdje, što se tiče ovog predsjedništva, čini mi se da ne postoji rezerva nikakva u odnosu ni na Komšića ni na Kljuića ovdje, čini mi se, to je moja procjena. To bismo mi provjerili glasanjem. Ali ovo pitanje ostaje sporno. Pa da li bismo išli sad sve na Skupštinu ili bismo ovo riješili i riješili mandatara, a ovo ostavili da riješi Skupština, dajte da to vidimo. Da nađemo neki izlaz u ovoj situaciji. Ja bih vam predložio da mi izaberemo Komšića i Kljuića da mi to objavimo sa objašnjenjem da nismo mogli prihvatiti ovaj prijedlog Hrvatskog odbora, jer su ponudili neprihvatljivog kandidata, pa smo mi onda išli na ovoga. A da suzimo polje nesporazuma isključivo na to pitanje i da idemo na izbor mandatara i da rješavamo tu stvar oko Vlade. (Nastaviće se)