Kozirjev Harisu doslovno rekao da Rusija podržava teritorijalni integritet BiH, što znači da neće dopustiti nikakvo otcjepljenje Srba, što je veoma značajno, kaže Lazović
Magnetofonski snimak sjednice Predsjedništva RBiH, održane 10. marta 1994. godine (2)
ALIJA IZETBEGOVIĆ: Haris javlja da je počelo... oko centralne Bosne, oko kantona. Vrlo jedno složeno pitanje. Ima li kakvih sugestija šta bi se uradilo?
NIJAZ DURAKOVIĆ: Kakav je prijedlog?
IZETBEGOVIĆ: Prijedlog je da se stvore dva subkantona. Centralna Bosna bi bila jedan kanton. Jedan kanton bi bili Jajce, Donji i Gornji Vakuf, Travnik. Drugi bi subkanton bio istočniji - to je Vitez, Kreševo, Kiseljak. A u cjelini gledajući, to bi bilo, stanovništvo je tu skoro izbalansirano. Većina muslimanskog življa je tu. Ako uvrsti tu problem uvrštenja Jajca, pretpostavljene teritorije..
(ne čuje se). Nelogično bi bilo da budu Bosanci i Hrvati. Jer Bosanci, ako je već imao neku... onda ne mogu i Hrvati. Onda su to svi. Mislim da se radi o Bošnjacima.
DURAKOVIĆ: I onda se postavlja pitanje odmah šta je sa Srbima i ne samo Srbima u cjelini BiH nego i sa onima koji ostaju unutar te zamišljene federacije. Tretiraju ih kao ostali, a drugi put i vrlo nebulozno kad se u konkretnim stvarima kaže, recimo u članu 6. "postojaće dom naroda koji će se sastojati od 30 Bosanaca delegata i 30 Hrvata delegata, kao i ostalih delegata, čiji će broj biti u istom omjeru do 60". Sad kaže "kao i broj kantonalnih članova zakonodavnih tijela koji se ne identificiraju kao Bosanci ili Hrvati.
IZETBEGOVIĆ: Ako tu spomene istovremeno i Hrvate, onda se sigurno misli na Bošnjake. Šta bi mogla da znači riječ Bosanac? Misli se na Bošnjake.
DURAKOVIĆ: U istom tekstu, Mirko, imaš i Bosance i Bošnjake. Zbrka je jedna.
IZETBEGOVIĆ: Bosanci, Hrvati i ostali. Očito se misli na Bošnjake. Dobro, to ćemo prekontrolisati.
DURAKOVIĆ: Član 3. "Službeno ime federacije - Federacija Bosne i Hercegovine". Sve dileme koje ste vi istakli, šta je s Republikom Bosnom i Hercegovinom? Pitam vas? Nema je.
IZETBEGOVIĆ: Mislim da će se zvati Federativna Republika Bosna i Hercegovina.
DURAKOVIĆ: I član 5. "Prihvatanje nacionalnog simbola će zahtijevati većinu glasova u oba doma zakonodavnih tijela, uključujući u domu naroda većinom glasova bosanskih delegata i većinom glasova hrvatskih delegata". Znači li to da u gornjem domu parlamenta, ako većina Hrvata ne prihvati ljiljane, da od Bosne nema ništa.
IZETBEGOVIĆ: Prema ovom, znači.
DURAKOVIĆ: Kako uopšte doći do rješenja? Ponudiće drugo, onda ovi drugi ne prihvataju.
IZETBEGOVIĆ: Evo, to je originalni tekst. Bošnjaci i Hrvati.
DURAKOVIĆ: Član 1.
IZETBEGOVIĆ: Da riješimo problem Bošnjaka. Nije Bosanac i Bošnjak, nego je isti izraz.
DURAKOVIĆ: Uzmite član 6. "Postojaće dom naroda koji će se sastojati od...."
IZETBEGOVIĆ: Rimska glava III, član 6. "Postojaće dom naroda, koji će se sastojati od 30 Bošnjaka i 30 Hrvata".
DURAKOVIĆ: Koji se identificiraju kao Bošnjaci.
IZETBEGOVIĆ: Dakle, taj dom se sastoji od 30 bošnjačkih i 30 hrvatskih delegata, kao i grupe ostalih delegata. "Čiji će broj biti u istom odnosu do 60 kao i broj kantonalnih zakonodavnih tijela, koji se ne identifikuju kao Bošnjaci". Svugdje je upotrijebljen izraz Bošnjak. Svugdje!
DURAKOVIĆ: Član 11. "Svaki dom će birati između svojih članova svoga predsjedavajućeg i zamjenika predsjedavajućeg, koji neće biti iz istog konstitutivnog naroda." Opet se nigdje nije prethodno definisalo koji su konstitutivni narodi. Ali u zagradi "zajedno sa ostalim". Ko su ostali?
KASIM TRNKA: Imaju mogućnost da pristupe.
EJUB GANIĆ: Spominju se ovdje ostali ne samo u konceptu Srba.
DURAKOVIĆ: Dobro, imamo mi ostale u staroj terminologiji. Sad se misli na te ostale ili se misli na Srbe?
GANIĆ: Ja mislim da se misli na te ostale.
DURAKOVIĆ: Recimo, ti si jedno, ja drugo, to onda ne valja. Ili član 16. To je rimska glava III. Ovdje se govori o prerogativima predsjednika. Sad kaže: "Kada predsjednik odluči da zakonodavna tijela nisu u mogućnosti da donesu potrebne zakone, on može, uz saglasnost potpredsjednika, sa potpredsjednikom, raspustiti jedan ili oba doma, ukoliko taj dom ne bude raspušten u roku od jedne godine od njegovog prvog sazivanja.
AVDO ČAMPARA: Ne, on ne može prve godine uopšte da raspusti.
DURAKOVIĆ: Ovako piše, ja čitam.
ABDULAH KONJICIJA: Krivo je prevela.
IZETBEGOVIĆ: Da vidimo, krivo je prevedeno, da provjerimo. Vjerovatno se radi o grešci. Međutim, dobro bi bilo da ovi tekstovi prođu kroz ruke pravnika pa da ga malo uporedi.
DURAKOVIĆ: Dobro, ja samo upozoravam.
ZDRAVKO ĐURIČIĆ: Nije bilo moguće, to je prevedeno 15 minuta prije početka sjednice.
IZETBEGOVIĆ: Evo, sad dolaze novi tekstovi.
DURAKOVIĆ: Da onda ove ne raspravljamo.
IZETBEGOVIĆ: Evo, sad je stiglo. Ja sam se javio za riječ, ne da rapravljam o ovome, nego da ovih nekoliko principijelnih pitanja apostrofiram, ako išta vrijede i ako ništa drugo. Ako su došle nove verzije, nema smisla da trošimo energiju. Ja sam završio.
ĆAZIM: Ako nema ko od članova Predsjedništva, volio bih da Vi kažete. Ovo je pitanje kontinuiteta. Ovdje, vidite, iz ova dva papira - ovaj od utorka o Ustavnoj komisiji i ovaj koji sam dobio prije 20 minuta, tu je napravljen veliki skok - salto. Otkud tolika promjena i zašto. Ovamo se govori o transformaciji državnog uređenja BiH, a ovdje kaže "osniva se". To je potpuni obrt u načinu rada na ovu državu, a ukidanje kontinuiteta.
IZETBEGOVIĆ: Mi guramo jedno, Hrvati drugo. To je kao dvije vode kad se miješaju. Dobro bi bilo da pravnici pribave niz pitanja koja bi mogla da promaknu našim ljudima gore.
GANIĆ: Predsjedniče, zaposlite Ustavni sud, zaposlite ove ljude.
ČAMPARA: Ovaj tekst nije usvojen, samo je dostavljen ovakav. Ovaj posljednji tekst između delegacija nije usaglašen.
ĆAZIM: Meni nije važno je li usvojen ili ne, samo me čudi da može kod tolikih američkih pravnika da se pravi tako velika promjena za nekoliko dana. To je znak da u cijelom pristupu nešto nije u redu. A evo šta nije u redu. Vidite, ova preambula ovdje, to nije ukras Ustava, to je mjesto gdje se podešavaju nišanske sprave za cijeli ustav. Gdje se šteluje cijeli mehanizam Ustava. A ovdje, upravo tu u toj preambuli, napravljeni su silni promašaji. Na malo prostora, na tri stava, na nekoliko rečenica napravljeni su promašaji koje ja nikako ne bih mogao prihvatiti. Vidite, rekao sam već umjesto "transformacije" iz prvog teksta, sad stoji "osnivanje". Dalje, gdje je iščezla izjava o Bosni za našu državu. Ovdje se govori o izjavi za bivšu Jugoslaviju. Taj tekst nas ne zanima. Primarno za BiH je izjava o Bosni. Jesmo li odustali od Londonske konferencije, jesmo li odustali od svega što smo tamo uradili. Je li to Evropa i Amerika odustaju od onoga što su zamislile? Izgleda da jeste. A da ovo nije slučajno, ima i druga stvar. Oni izbacuju finalni akt iz preambule. Finalni akt je za nas važniji nego sve drugo ovdje.
I predsjednik kaže - stalno se mijenja. Mora se mijenjati. Ovdje nije pričvršćen, ovdje nije utvrđen, nije fiksiran. Ovdje nema pristupa. Mora i može se mijenjati ko kad ničim ne vezuje nikoga. Ali ovdje treba težište dati na ovo i dogovoriti se. Ne znam, možda se nešto tako i dogodilo, ali ja govorim ono što piše ovdje. Inače, ovu malu preambulu oslobodio bih ovih nekih subjektivnih stvari, fraza. Mi smo imali u našem ustavu više prava nego ijedna evropska država. Imamo ekološka prava, nema ih nijedna evropska zemlja, ali šta, mi nemamo ostvarenja. Prema tome, ne treba nama ta magla. Zašto puna nacionalna ravnopravnost. Kome treba puna. Neka njima ostane puna, nama neka daju prosto nacionalnu ravnopravnost. A njima neka ostane puna. Dakle, baci maglu.
IZETBEGOVIĆ: Može u političkim govorima, u pravnim aktima treba sve izbrisati. Ovu riječ "punu" stalno brišem u svim tekstovima. "Svi" stalno brišem, u svim pismima brišem to.
ĆAZIM: I treća stvar koju moram reći, a koja stvarno zbunjuje i ne znam kako to promiče iz papira u papir, govori o teritorijama u BiH. Mi nemamo teritorija. Naše teritorije imaju ime. Ovo su bezimene teritorije. Ovo bi moglo u Africi kad su se formirale države pa prave linije povlačili gdje se zaista radilo o teritorijama, onda izađe geometar pa povuče i uvijek se prave granice. Kod nas nema teritorija. Kod nas imaju teritorije i svaka od njih ima ime, a to znači - imamo republiku, imamo općinu, imamo mjesnu zajednicu. I ovdje kad kaže "sa većinskim bošnjačkim i hrvatskim stanovništvom" to je većinsko stanovništvo i u Foči i u Višegradu, ali i u Janji. Sve zavisi od toga koju teritoriju i kako uzima. Ne može se ovako pisati Ustav.
IZETBEGOVIĆ: Zamolio bih vas da ja idem. Nije problem iftara, nego je problem što u Kliničkom centru imam taj iftar. Čeka me 30 hirurga, ima neka svečanost tamo. Već sam zakasnio. Zamolio bih vas da vi nastavite rad ovdje sa prijedlogom da pravnici, na osnovu ovih papira, da skrenu pažnju posebno teritorije, posebno ovaj naziv. Nema republika nego je federacija. Možda je to zaista pitanje samo ufinjenja teksta, kontinuitet države. Ove manjkavosti. Ne treba nam "puna", "najviši standardi", itd. Neka kažu fino pravno - građani uživaju sljedeća prava, to i to. Može se kazati "u skladu sa konvencijama" ono što je u životu poznato i priznato. Predlažem da pravnici podnesu, da nam daju taj tekst sutra.
Ne treba nam kvorum, ovo nije odluka. Dobro bi bilo da se neke stvari zaključe. Da nam pravnici sutra do 12 sati daju najosnovnije primjedbe. Može sutra agreman. Zakasnio sam.
GANIĆ: Mi bi trebalo svako da radi svoj posao. Da se Ustavni sud mobiliše i da Skupština ima svoju zakonodavnu komisiju koja mora non-stop da radi zajedno sa Ustavnim sudom. I ovdje imamo službe u Predsjedništvu, koje treba da budu od pomoći i da učestvuju u analiziranju i da se love ove greške koje već postoje ovdje. Ovdje postoje neke elementarne greške koje se javljaju. I da na neki način imamo uvijek radnu verziju. Da svaki dan imamo tu najnoviju radnu verziju teksta. Imam utisak da se američkoj delegaciji gore zagorčava život s obje strane. Da će Amerikancima pući film i jednog dana će reći - ovako će biti i zdravo.
MIRKO PEJANOVIĆ: Mislim da bi bilo dobro da Predsjedništvo u procesu konsultacije sa našom delegacijom ima jedan ekspertan tim, tim eksperata za davanje mišljenja Predsjedništvu i pravljenje političkih formulacija opredjeljenja Predsjedništva. To je sad na uskom grlu predsjednika i treba to olakšati. Ja predlažem da se taj ekspertni tim sastavi od ljudi - od predsjednika Pravnog savjeta Vlade (prof. Ibrahimagić, prof. Sadiković), iz Ustavnog suda jedan do dva čovjeka koji se uže bave ovom materijom, iz Ustavne komisije nađe neko da bude sekretar ili još neko, od ovih naših poznatih teoretičara države, da se u tom timu bar konsultuju prof. Grebo, prof. Milidragović.
GANIĆ: Nemam ništa protiv tvog prijedloga, ali ima nešto drugo. Ovo je tipična materija Skupštine. Ja predlažem da glavni koordinator s naše strane bude Avdo Čampara.
(I ova traka se ne čuje. Nije izbrisan prethodni snimak Skupštine.)
PEJANOVIĆ: Iz Konsultacionog vijeća su me zamolili da vam to prenesem. I po statistikama, i ne znam čemu, Srbi na teritoriji Federacije sadašnje i ona koja će se ustanoviti razgraničenjem, trećebrojan su narod. Po obimu i po broju ljudi koji će tu biti kao građani srpske nacionalnosti, to je negdje blizu ukupnog korpusa hrvatskog.
GANIĆ: Ti misliš na podjelu Bosne?
PEJANOVIĆ: Ne mislim na podjelu, nego mislim u formulaciji Ustava. Oni su predložili Redmanu kad se kaže "ostali" pomenu narodi koji su ostali. Da se spomene njihov naziv, njihovo ime. Zato što na ovim prostorima ne postoji tradicija građanskih prava. Rat je proizveo princip iskazivanja nacionalnog interesa. To je rečeno njemu.
GANIĆ: Ima li on neku ideju kad bi on mogao Karadžićevu stranu pozvati da onda razgovaraju? Na dva moja upita da kaže šta donosi iz Beograda, on je to prećutao diplomatski. Ali je rekao ovako: da nema vojnog rješenja u bosanskoj ratnoj drami. Rješenje se traži politički.
Kljuić i Komšić zastupaju cjelovitu Bosnu zajedno sa dvije trećine Hrvata. Ali on kaže - znate, Boban ima naoružanu vojsku i ovdje se uglavnom razgovara sa akterima koji imaju oružje. Međutim, nakon ovog Sabora hrvatskog, dvije trećine Hrvata su se politički izjasnili, odnosno njihovi predstavnici, to je vrlo brzo pobilo tezu lorda Ovena da samo razgovara sa naoružanim grupama. Neko mi kaže da je jedna polovina iselila iz Bosne, da ima tu otprilike 500.000-600.000 Srba koji su uz Karadžića. Da li su te procjene tačne ili ne?
PEJANOVIĆ: U pripremi smo došli do nekih procjena. Negdje između 600.000 i 700.000 Srba je na teritoriji koju kontroliše Karadžić, a da je sve ostalo, od ovih koji su pod kontrolom Armije BiH, koji su u izbjeglištvu u drugim zemljama i koji su izbjeglice u Srbiji i Crnoj Gori da je sve izvan tog prostora. To je, dakle, polovina ukupnog korpusa srpskog. Međutim, molim vas, imajte u vidu ono što naš predsjednik najčešće spominje - oni imaju vojsku i puno oružja u toj vojsci koja drži pod kontrolom ne samo teritoriju, nego te ljude.
GANIĆ: Pazi, Boban je imao vojsku. Uspio je da očisti dobar dio centralne Bosne svojom politikom, ali vidite, ako imate kao Skupština vaši politički stavovi mogu odražavati mišljenje makar 60% ili 50% Srba, onda je tu novi momenat. Kod Hrvata bilo je bitno to što je njihov sabor, koji je održan, odrazio političku volju onog dijela koji nije naoružan, ali on predstavlja više od polovine Hrvata. I to je pomoglo da se sad priđe ovim postepenim modelom, dvije trećine Hrvata se odmah izjasnilo za Bosnu i onda su Amerikanci shvatili da treba problem odraditi postupno.
…..
GANIĆ: Ti si bio u Vašingtonu i u Njujorku. Reci mi stanje sa Srbima?
MIRO LAZOVIĆ: Ono što sam mogao shvatiti iz razgovora sa Olbrajtovom, čak i ovi zvaničnici Kristoferovi su pominjali da je ovo za njih značajno to što smo postigli u Vašingtonu, kako bi se mogao vršiti zadnji pritisak na Srbe. Kozirjev je Harisu doslovno rekao da Rusija podržava teritorijalni integritet BiH, što znači da neće dopustiti nikakvo otcjepljenje Srba, što je veoma značajno. Po meni bi mi trebalo da idemo sa nekakvim ponudama, ne vodeći računa o tome hoće li Karadžić prihvatiti to. To mene stalno jedi kod nekih koji kažu - neće to Karadžić prihvatiti. Mislim da je sabor srpski malo kasno. Treba to pomjeriti što prije, u toku marta, ako ikako može.
Sjednica je završena u 18.30.
Nastaviće se