Predsjedništvo je ocijenilo da su "agresiju na BiH izvršile etničkoterorističke oružane formacije iz Srbije potpomognute rezervnim sastavima bivše JNA iz Srbije i Crne Gore, te oružane formacije SDS potpomognute snagama bivše JNA iz BiH"
ZAPISNIK 73. sjednice Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, održane 17. aprila 1992. godine
Sjednica je počela u 11 sati.
Prisutni: predsjednik Predsjedništva Alija Izetbegović, članovi Predsjedništva dr Ejup Ganić, Stjepan Kljuić, Franjo Boras i Fikret Abdić, predsjednik Vijeća građana RBiH dr Abdulah Konjicija, predsjednik Vlade RBiH Jure Pelivan, ministar za narodnu odbranu Jerko Doko, ministar za unutrašnje poslove Alija Delimustafić, komandant Republičkog štaba Teritorijalne odbrane RBiH pukovnik Hasan Efendić, sekretar Skupštine RBiH Avdo Čampara.
Na sjednici je usvojen sljedeći
D N E V N I R E D : Razmatranje pisma Predsjedništva SFRJ o pristupanju dogovoru o statusu i ulozi JNA u RBiH
Predsjedništvo je obaviješteno da je Predsjedništvo SFRJ, u skladu sa svojim dosadašnjim stavovima o mirnom i sporazumnom političkom rješenju krize u Bosni i Hercegovini, a imajući u vidu novonastalu političko-bezbjednosnu situaciju u Bosni i Hercegovini, i da neposredno predstoji konstituisanje Savezne Republike Jugoslavije, zaključilo da predloži Predsjedništvu Republike Bosne i Hercegovine da se što prije pristupi dogovoru o statusu i ulozi Jugoslovenske narodne armije u Republici.
U tom smislu, Predsjedništvo SFRJ je ovlastilo vršioca dužnosti saveznog sekretara za narodnu odbranu general-pukovnika Blagoja Adžića da vodi razgovore o svim pitanjima u vezi sa položajem JNA u BiH.
Takođe, istaknuto je da Predsjedništvo SFRJ i dalje smatra da se dugoročno i demokratsko političko rješenje konstituisanja Bosne i Hercegovine i njeno unutrašnje uređenje može postići samo sporazumom predstavnika sva tri konstitutivna naroda u BiH.
Predsjedništvo je zaključilo da se, polazeći od stavova iznesenih u dopisu Predsjedništva SFRJ od 16. aprila 1992. godine pozove v.d. saveznog sekretara za narodnu odbranu na razgovor o svim pitanjima u vezi sa položajem JNA u Bosni i Hercegovini.
Pri tome, imaju se u vidu i zaključci Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine od 17. aprila 1992. godine koji se odnose na pitanja iz ove oblasti. Predloženo je da razgovori počnu u što skorije vrijeme i da savezni sekretar za narodnu odbranu predloži precizan termin.
Razmatrajući pismo Predsjedništva SFRJ o pristupanju dogovoru o statusu i ulozi JNA u Republici Bosni i Hercegovini:
zaključeno je da se o ovim pitanjima nastavi rasprava na jednoj od narednih sjednica, a u međuvremenu nastave razgovori sa predstavnicima saveznih državnih organa i JNA.
Predsjedništvo je informisano o sadržaju pisma državnog sekretara za inostrane poslove SAD, upućenog predsjedniku Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine. Razmatrane su mogućnosti i organizovanje slanja domaće i međunarodne humanitarne pomoći u Goražde i druga ratom obuhvaćena područja u Republici.
Razmatrano je saopštenje za javnost opozicionih stranaka, od 16. aprila 1992. godine, koje se odnosi na proces formiranja nove bosanskohercegovačke vlade. Zaključeno je da se nastavi proces dogovaranja o Vladi Republike i učešću opozicionih stranaka u razmatranju izvještaja o radu Vlade RBiH i formulisanju političkog programa na stvaranju Vlade Republike BiH.
Predsjedništvo je zaključilo da se Republički štab Teritorijalne odbrane ubuduće suzdrži od bilo kakvih političkih odluka i stavova. Donesena je odluka da se za glavnog i odgovornog urednika Agencije Bosne i Hercegovine imenuje Dragan Mišković, novinar lista `Večernje novine`.
Sjednica je završena u 69 sati.
Sastavni dio zapisnika je magnetofonski snimak sjednice.
ZAPISNIK 79. sjednice Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, održane 27. aprila 1992. godine
Sjednica je počela u 15 sati.
Prisutni: predsjednik Predsjedništva Alija Izetbegović, članovi Predsjedništva dr Ejup Ganić, Stjepan Kljuić, mr Franjo Boras i Fikret Abdić, generalni sekretar Predsjedništva Mile Akmadžić, potpredsjednik Skupštine RBiH Mariofil Ljubić, predsjednik Vijeća građana RBiH dr Abdulah Konjicija, predsjednik Vlade RBiH Jure Pelivan, potpredsjednik Vlade RBiH dr Rusmir Mahmutćehajić i Muhamed Čengić, ministar za narodnu odbranu Jerko Doko i podsekretari u Ministarstvu za narodnu odbranu Omer Bašić i Munib Bisić, ministar za unutrašnje poslove Alija Delimustafić, komandant i zamjenik komandanta Republičkog štaba Teritorijalne odbrane RBiH pukovnik Hasan Efendić i Stjepan Šiber i načelnik Republičkog štaba Teritorijalne odbrane pukovnik Jovo Divjak, sekretar Skupštine RBiH Avdo Čampara.
DNEVNI RED: Prijedlog odluke o povlačenju jedinica JNA sa teritorija Republike Bosne i Hercegovine.
Polazeći od činjenice da je Republika Bosna i Hercegovina suverena i međunarodno priznata država i da je proglašena Savezna Republika Jugoslavija, Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine donijelo je Odluku o povlačenju jedinica JNA sa teritorije Republike Bosne i Hercegovine.
Ova odluka je sastavni dio zapisnika sjednice. Ova odluka objaviće se u `Službenom listu Republike Bosne i Hercegovine`.
Zaključeno je, takođe, da se Odluka o povlačenju jedinica JNA sa teritorije Republike Bosne i Hercegovine dostavi: Skupštini RBiH, Vladi RBiH, Ministarstvu za narodnu odbranu, Ministarstvu za unutrašnje poslove, Štabu TO BiH, Promatračkoj misiji EZ, UNPROFOR-u, Generalštabu OS Beograd (putem MNO), Komandi Druge vojne oblasti Sarajevo (putem MNO), Komandi Četvrte vojne oblasti, Titograd (putem MNO), Sekretarijatu za zakonodavstvo Vlade RBiH i ostalim nadležnim organima (putem MNO i MUP).
Sjednica je završena u 17 sati.
Sastavni dio zapisnika je magnetofonski snimak sjednice.
ZAPISNIK 80. sjednice Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, održane 28. aprila 1992. godine
Sjednica je počela u 11 sati.
Prisutni: predsjednik Predsjedništva Alija Izetbegović, članovi dr Ejup Ganić, mr Franjo Boras, Stjepan Kljuić, Fikret Abdić, generalni sekretar Predsjedništva Mile Akmadžić, potpredsjednik Skupštine RBiH Mariofil Ljubić, predsjednik Vijeća građana RBiH dr Abdulah Konjicija, predsjednik Vlade RBiH Jure Pelivan, ministar za narodnu odbranu Jerko Doko, ministar za unutrašnje poslove Alija Delimustafić, sekretar Skupštine RBiH Avdo Čampara.
DNEVNI RED: Situacija u Bosni i Hercegovini, Odluka o imenovanju guvernera Narodne banke BiH.
Predsjednik Predsjedništva je istakao da je Evropska zajednica zatražila da otputuje u Lisabon radi razgovora sa predstavnicima Evropske zajednice. Međutim, pošto se u Bosni i Hercegovini vodi rat, predsjednik Predsjedništva je istakao da on ne bi trebalo da učestvuje u ovim stranačkim razgovorima. U vezi sa zakazanim nastavkom razgovora o Bosni i Hercegovini u Lisabonu, predsjednik Republike BiH upozorava domaću i međunarodnu javnost da, nažalost, uslovi za njih nisu ispunjeni.
Dijalog se, naime, ne može voditi pod okupacijom kada se razaraju gradovi i naselja i masovno ubija nedužno civilno stanovništvo i uz potpunu blokadu saobraćaja. Čak su i na dan planiranih razgovora u Lisabonu izvođeni brutalni artiljerijski i zračni napadi na više gradova u Bosni i Hercegovini (Sarajevo, Mostar, Bosanski Brod, Zvornik i druga mjesta).
Predsjedništvo smatra da za nastavak razgovora o Bosni i Hercegovini treba ispuniti slijedeće uslove:
1. Potpuna obustava svih vojnih dejstava i obnova funkcioniranja legalno izabrane vlasti u okupiranim mjestima.
2. Omogućavanje povratka izbjeglica na kućna ognjišta s kojih su protjerani.
3. Otvaranje nezavisne istrage o počinjenim zločinima nad civilnim stanovništvom, uz učešće međunarodnih posmatrača.
4. Povlačenje bivše JNA i svih oružanih formacija iz susjednih država sa teritorije Bosne i Hercegovine, u skladu sa Odlukom Predsjedništva BiH od 28. aprila 1992. godine.
5. Deblokada Aerodroma Sarajevo i saobraćajnica u Bosni i Hercegovini kako bi se omogućila privredna aktivnost i normalan život stanovništva.
6. Stavljanje pod međunarodnu kontrolu naoružanja i opreme kojim raspolaže bivša JNA u Bosni i Hercegovini sve do završetka diobnog bilansa i imovine bivše SFRJ.
7. Poštivanje Odluke Predsjedništva o povlačenju bivše JNA sa teritorije Republike Bosne i Hercegovine.
Ispunjavanjem ovih uslova bi mogao biti nastavljen razgovor o budućnosti i mirnom životu na ovim prostorima tamo gdje je to i jedino legitimno - u glavnom gradu Republike Bosne i Hercegovine - Sarajevu.
Predsjedništvo je ocijenilo da su agresiju na Bosnu i Hercegovinu izvršile četničko-terorističke oružane formacije iz Srbije potpomognute rezervnim sastavima bivše JNA iz Srbije i Crne Gore, te oružane formacije SDS potpomognute snagama bivše JNA iz BiH.
Predsjedništvo ne prihvata ocjenu po kojoj su sve strane odgovorne za sadašnju situaciju u BiH. Ove stavove Predsjedništvo je usvojilo jednoglasno.
Član Predsjedništva RBiH Franjo Boras je tražio da u Lisabon, pored predsjednika Predsjedništva, putuje i član Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda.
Predsjedništvo Republike BiH izražava oštar protest i gnušanje zbog zločinačkog ubistva dvojice građana ispred Komande Druge vojne oblasti. Ubistvo nedužnih, nenaoružanih članova stranke SDP može se jedino kvalificirati kao političko ubistvo.
Predsjedništvo zahtijeva od nadležnih istražnih organa da što hitnije otkriju počinioce ovog gnusnog zločina i o tome obavijeste javnost. Predsjedništvo je zaključilo da se o ovim stavovima upozna šira javnost.
Predsjedništvo je donijelo Odluku o obrazovanju Državne komisije za prikupljanje činjenica o ratnim zločinima. (Prilog: Odluka kao sastavni dio zapisnika).
Predsjedništvo je usvojilo Odluku da za guvernera Narodne banke Bosne i Hercegovine imenuje prof. dr Stijepu Andrijića, kandidata Hrvatske demokratske zajednice. (Prilog: Odluka kao sastavni dio zapisnika).
Sjednica je završila sa radom u 69.30.
Sastavni dio zapisnika je magnetofonski snimak sjednice.
(Nastaviće se)