Sjednica je počela u 11 sati. Sjednicom je predsjedavao Alija Izetbegović, predsjednik Predsjedništva.
JURE PELIVAN: Vlada je izraz odnosa stranaka i Predsjedništva prema Vladi. Sad me smijenite. Da zahvalim na funkciji. Ovo je izraz i Predsjedništva i odnosa stranaka prema Vladi.
ALIJA IZETBEGOVIĆ: Ovaj razgovor je apsolutno neproduktivan i štetan čak. Ne samo da nije produktivan, nego izaziva sad ovu polemiku bez ikakve potrebe. Ja zaključujem ovaj razgovor. Naći ćemo se danas u pet sati. Molim da nam Jure kaže kada nam može podnijeti prvu varijantu, drugu, treću. Nekoliko varijanata kabineta. Kompletnog kabineta. Da vidimo početak i kraj. Da vidim proporcije, da vidim to. Dio samo vidim ovdje. Komadić.
MILE AKMADŽIĆ: Sutra ujutro.
NENAD KECMANOVIĆ: Mislim da Jure u stvari traži sada ono što je trebalo prethodno i na čemu sam ja insistirao da se utvrde tačno propozicije po kojima se sastavlja Vlada. Stalno sam insistirao, dajte što detaljnije da vidimo šta znači nova vlada, pod kojim uslovima, kako, koliko, od čega, itd. Ja vjerujem da je sada znatno bez toga otežano i Juri.
IZETBEGOVIĆ: Nenade, oprostite, ovo nisu nikakve propozicije. Da su propozicije, ja bih shvatio. Dajte mi propozicije.
STJEPAN KLJUIĆ: Sutra do pet sati.
AKMADŽIĆ: Prekosutra ujutro, bolje je.
IZETBEGOVIĆ: Prva verzija - kabineti se mogu sastaviti kad se sad sat sjedi. Za sat bi napravio. Drugi za drugi sat, treći za treći sat. Ne treba nikakvih 48 sati.
KECMANOVIĆ: Treba voditi računa da je juče dan bio neupotrijebljen tako da se mora dati vremena.
PELIVAN: Mislim da trebam za neke ljude pet dana s vama razgovarati.
IZETBEGOVIĆ: Svaki dan mi sve jasnije biva zašto ta vlada nije uspijevala u vražiju mater. Je li to razgovor o Vladi, u đavola, doviđenja.
Sjednica je završena u 12.15.
ZAPISNIK 116. sjednice Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, održane 11. juna 1992. godine
Prisutni: predsjednik Predsjedništva Alija Izetbegović, članovi Predsjedništva Stjepan Kljuić, Ejup Ganić, Fikret Abdić, Nenad Kecmanović i Mirko Pejanović, generalni sekretar Predsjedništva Mile Akmadžić, potpredsjednik Skupštine RBiH Mariofil Ljubić, predsjednik Vlade RBiH Jure Pelivan, ministar odbrane Jerko Doko, komandant Štaba teritorijalne odbrane RBiH Sefer Halilović, generalni sekretar Skupštine RBiH Avdo Čampara, v.d. zamjenika generalnog sekretara Predsjedništva Alija Selimović.
1. Prijedlog Odluke o ciljevima i zadacima jedinstvene monetarno-kreditne politike za period juni - avgust 1992;
2. Prijedlog Uredbe sa zakonskom snagom o primjeni Zakona o Narodnoj banci BiH za vrijeme ratnog stanja ili u slučaju neposredne ratne opasnosti;
3. Prijedlog rješenja o izboru radnih tijela Predsjedništva RBiH,
4. Izvještaj mandatara o sastavu nove vlade RBiH,
Predsjednik Vlade Jure Pelivan obrazložio je prijedloge odluke o ciljevima i zadacima jedinstvene monetarno-kreditne politike i Uredbe sa zakonskom snagom o primjeni Zakona o Narodnoj banci BiH.
- Fikret Abdić smatra da do izrade naše nove novčanice treba ići na bon, pa predlaže da se ova dva propisa ponovo vrate na razmatranje. Naime, sada imamo državu, a ovi akti su pravljeni kao za bivšu republiku. Predlaže da se pozovu bankarski eksperti da razmotre prijedlog uvođenja bona kao platežnog sredstva i ova dva predložena propisa;
- Mariofil Ljubić smatra da ova dva predložena propisa treba usvojiti, pogotovo što imaju privremeni karakter;
- Alija Izetbegović je zamjerio Vladi što nam upućuje tekstove na usvajanje, a nisu pravno dograđeni i zamolio da Vlada ubuduće bude temeljitija u predlaganju propisa koje usvaja Predsjedništvo umjesto Skupštine Republike.
Poslije ovih rasprava Predsjedništvo je usvojilo:
1. Odluku o ciljevima i zadacima jedinstvene monetarno-kreditne politike za period juni - avgust 1992. godine;
2. Uredbu sa zakonskom snagom o primjeni Zakona o Narodnoj banci Bosne i Hercegovine za vrijeme ratnog stanja ili u slučaju neposredne ratne opasnosti.
Sjednica je prekinuta u 12.30, a nastavljena u 16 sati, sa istim dnevnim redom.
Stjepan Kljuić je istakao da u Predsjedništvu ne funkcioniše Služba obezbjeđenja, zgrada Predsjedništva nema vode, ne održava se potrebna higijena, radnici ne dolaze na posao, pa traži da glavni tajnik napravi inventuru poslova i zadataka koje treba obaviti. Alija Izetbegović je predložio da o pitanjima koje je predložio Kljuić raspravi Komisija za organizaciono-kadrovska pitanja.
Predsjedništvo je zaključilo da Komisija za organizaciono-kadrovska pitanja sagleda sastav radnih tijela Predsjedništva i da na mjesto prof. dr Nikole Koljevića i prof. dr Biljane Plavšić u radna tijela Predsjedništva predloži prof. dr Nenada Kecmanovića i prof. Mirka Pejanovića, s tim da dr Kecmanović i dr Pejanović sami predlože u kojim bi radnim tijelima željeli raditi. Takođe, da se u Savjetu za opštenarodnu odbranu izvrši zamjena generala Kukanjca. Zaključeno je da Komisija za organizaciono-kadrovska pitanja ovaj prijedlog što prije pripremi i utvrdi prijedlog odluke za jednu od narednih sjednica Predsjedništva.
Jure Pelivan obrazložio je prijedlog moguće liste za sastav Vlade RBiH.
- Alija Izetbegović smatra da listu treba izbalansirati u nacionalnom sastavu, jer je Muslimana predloženo preko proporcije, zato da misli da Muhamed Filipović ne bi prihvatio kandidaturu za ministra, da je iz opozicionih stranaka predložen veći broj nego što bi trebalo ustupiti mjesto opoziciji, posebno kada se radi o dva predložena potpredsjednika iz opozicije, pa je predložio da se pozovu još jednom predstavnici stranaka na usaglašavanje liste.
- Sefer Halilović stavio je primjedbu na kandidaturu Selima Bešlagića za potpredsjednika Vlade, jer je odbijao uključenje u Teritorijalnu odbranu i zalagao se za nekakvu Tuzlansku regiju. Istina, sada Bešlagić prihvata Teritorijalnu odbranu BiH i sarađuje sa Štabom Teritorijalne odbrane.
- Nenad Kecmanović je istakao da je Tuzlanska regija do sada uspješno poslovala, zahvaljujući i Bešlagiću. Stvorili su homogeno rukovodstvo i nemaju podjela među strankama i narodom. Dalje prigovara na lošu nacionalnu zastupljenost.
- Jerko Doko, takođe, smatra da Selim Bešlagić iz Tuzle ranije nije htio sarađivati sa Teritorijalnom odbranom BiH i ima primjedbe na njegovo ponašanje prema pomoćniku komandanta Štaba TO Tuzla.
- Alija Izetbegović je istakao da ne treba na sjednicama Predsjedništva nikoga optuživati ako za to nema relevantnih dokaza.
- Mirko Pejanović smatra da kod izbora Vlade treba, prije svega voditi računa o kvalitetu ljudi, da ministarstva za unutrašnje poslove, odbranu i inostrane poslove treba da budu sastavljena iz svih naroda, a određene korekcije vršiti sa zamjenicima ministara i na kraju da optužbe prema Bešlagiću nisu utvrđene.
- Ejup Ganić smatra da bi Uglješa Uzelac mogao biti potpredsjednik Vlade i da ova lista zahtijeva šire razmatranje i konsultaciju.
- Fikret Abdić predlaže da se razdvoje resori poljoprivrede i šumarstva, da se Ministarstvo izbjeglica spoji uz Ministarstvo za rad. Ne prihvata optužbe na Bešlagića, a daje prednost Hasanu Bečireviću za potpredsjednika Vlade.
Predsjedništvo je zaključilo da se rasprava nastavi na narednoj sjednici Predsjedništva, a da se, takođe, obave konsultacije sa predstavnicima stranaka, te da predsjednik Vlade obavi razgovore sa predloženim kandidatima.
Ejup Ganić je informisao Predsjedništvo o razgovoru sa generalom Luisom Mekenzijem, o aerodromu, te predložio da se Predsjedništvo pismom obrati narodu SAD o stradanjima naroda u BiH, konc-logorima i izbjeglicama. Smatra da grad Sarajevo može proglasiti ratno stanje pa i drugi gradovi u BiH.
Mirko Pejanović predložio je da grupa za izradu platforme do sutrašnje sjednice pripremi pitanja za platformu, zatim da na vrijeme dobijemo informaciju o vojnoj situaciji. Iznio je slučaj Miće Rakića i pretres njegovog stana, odnosno prigovore da se vrši pretres samo stanova iz reda srpskog naroda, te inicijativu za razgovor sa Krajišnikom u UNPROFOR-u, ali samo po zaključku Predsjedništva.
Predsjedništvo je zaključilo da se na narednim sjednicama Predsjedništva kao prva tačka podnese kraća informacija o stanju odbrane u Republici, a da se za izradu platforme za dva dana sačini inventura pitanja koja će obraditi platforma.
Oko slučaja Rakića organi koji vrše pretres morali bi vršiti selekciju lica prema kojima se vrši pretres, jer nam nije u interesu da stvaramo nezadovoljne ljude od čestitih porodica. Takođe je zaključeno da Štab TO da uputstva svojim jedinicama o vršenju službe.
Mariofil Ljubić je predložio da se razgovor sa Krajišnikom ne obavlja sve dok se on ne ogradi od terorističkih postupaka SDS-a i slučaja u Miškinovoj ulici.
Ejup Ganić je predložio da Pejanović i Kecmanović razmotre ličnost koja bi mogla biti kandidovana za predsjednika Skupštine Republike Bosne i Hercegovine iz reda srpskog naroda.
Sefer Halilović je istakao da bi se razgovor sa Krajišnikom veoma štetno odrazio na branioce Republike.
Alija Izetbegović smatra da bi trebalo donijeti odluku o proglašenju ratnog stanja ako bi se njome dobio efekat na vojnom polju, nezavisno od toga kako bi drugi posmatrali tu odluku. Uz tu odluku podrazumijeva i naredbu o mobilizaciji, pa je zaključeno da se o odluci o proglašenju ratnog stanja i mobilizaciji nastavi rasprava na narednim sjednicama, a dotle da ovo pitanje dobro izuči Štab i Ministarstvo odbrane. Posebno treba da izuče pitanje razlike između neposredne ratne opasnosti i ratnog stanja.
Avdo Čampara je istakao da se može proglasiti mobilizacija i bez uvođenja ratnog stanja.
Jerko Doko je istakao da je u Mostaru, Bosanskom Brodu i Foči praktično teško ratno stanje i da te opštine moraju odmah proglasiti ratno stanje.
Mariofil Ljubić smatra da proglašenje ratnog stanja obezbjeđuje veću disciplinu i red u odbrani.
Mirko Pejanović zatražio je da Štab, odnosno Ministarstvo odbrane, daju odgovor, ako se proglasi ratno stanje, šta će biti sa razgovorima za aerodrom, vojnu pomoć, naše odnose u svijetu, prelazak privrede na ratnu privredu, imaju li obezbijeđene organizacione i kadrovske pripreme, koji su vojni zadaci nakon zavođenja mobilizacije i kakav je odnos prema neprijatelju i jednom narodu koji je neprijatelj zaveo.
Sjednica je završila s radom u 21.30.