Zapisnik 140. sjednice Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, održane 11. jula 1992. godine
- predsjednik Predsjedništva Alija Izetbegović,
- članovi Predsjedništva Stjepan Kljuić, dr Ejup Ganić, Fikret Abdić, dr Mirko Pejanović,
- generalni sekretar Predsjedništva Mile Akmadžić,
- potpredsjednik Skupštine RBiH Mariofil Ljubić,
- predsjednik Vlade RBiH Jure Pelivan,
- komandant Štaba Teritorijalne odbrane RBiH Sefer Halilović,
- generalni sekretar Skupštine RBiH Avdo Čampara,
- zamjenik generalnog sekretara Predsjedništva Zdravko Đuričić.
Na sjednici je usvojen sljedeći
1. Razmatranje najnovije situacije na goraždanskom ratištu sa posebnim osvrtom na genocid nad muslimanskim izbjeglicama i akcije etničkog čišćenja,
Uvodno izlaganje je podnio komandant Štaba TO Sefer Halilović u kojem je iznio podatke o teškoj situaciji u Goraždu, gdje je agresor sa očiglednom namjerom završetka operacije angažovao brojne pješadijske, tenkovske i artiljerijske snage. Pri tome, borci Goražda oskudijevaju u hrani, naoružanju i ljudstvu, a nije moguće, zbog blokada, uputiti pomoć iz Sarajeva. Za pomoć je moguće uputiti odred sa Igmana i jedinice iz Hadžića, što je već i učinjeno posebnom naredbom. Komandant je izrazio i nezadovoljstvo naoružanjem i opremom jedinica TO, koje se zasniva na onome što je oteto od neprijatelja uz plaćanje najveće cijene - životima boraca. Zamjerio je Predsjedništvu, Skupštini i Vladi što ništa blagovremeno nije učinjeno, niti se sada čini da se nabavi naoružanje i municija, neophodno za vođenje rata.
Predložio je preuzimanje vojnih zakona bivše SFRJ i puno funkcionisanje pravnog sistema, iznoseći da ima opstrukcija i u Ministarstvu odbrane koje je oslobodilo od mobilizacije veliki broj građana dajući prioritet sumnjivim radnim obavezama.
Predsjednik Izetbegović je konstatovao da je Goražde ključ
odbrane Republike BiH i da se zbog morala boraca, ali i iz vojno-strateških ciljeva, moraju poduzimati ofanzivna borbena dejstva na dijelovima fronta u Republici, gdje je to moguće. Predložio je da se međunarodnoj zajednici uputi zahtjev sa ultimatumom agresoru da obustavi ratna dejstva ukazujući na posljedice koje se odnose na civilno stanovništvo, a posebno mogući masovni masakr građana Goražda. Isto tako, potrebno se obratiti međunarodnim humanitarnim organizacijama zbog položaja stanovništva Goražda koje je bez struje, vode, hrane i krova nad glavom.
Dr Pejanović je insistirao da predsjednik Izetbegović za javnost da jednu umirujuću izjavu vezanu za Goražde u smislu da se kontroliše situacija i da, s obzirom na mogući razvoj događaja u Goraždu i poduzimanje etničkog čišćenja od strane agresora, nastoji svojim javnim stavom spriječiti svaki vid revanšizma nad nedužnim građanima srpske nacionalnosti u Sarajevu.
Ocijenjeno je da se prioritet u svim aktivnostima mora dati ratnim dejstvima, pitanju nabavke oružja i municije. U tom smislu potrebno je procijeniti gdje bi se najbrže i sa najmanje žrtava mogla izvršiti deblokada Sarajeva, posebno što, nakon Konferencije o evropskoj bezbjednosti i saradnji u Helsinkiju, postaje jasno da u dogledno vrijeme neće doći do vojne intervencije u okolini Sarajeva.
Sjednica je završena u 16.40.
Sastavni dio zapisnika je magnetofonski snimak sjednice.
Zapisnik 141. sjednice Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, održane 12. jula 1992. godine.
- predsjednik Predsjedništva Alija Izetbegović,
- članovi Predsjedništva Stjepan Kljuić, dr Ejup Ganić, Fikret Abdić, dr Mirko Pejanović,
- generalni sekretar Predsjedništva Mile Akmadžić,
- potpredsjednik Skupštine RBiH Mariofil Ljubić,
- predsjednik Vlade RBiH Jure Pelivan,
- načelnik Glavnog štaba Oružanih snaga RBiH Sefer Halilović,
- generalni sekretar Skupštine RBiH Avdo Čampara,
- zamjenik generalnog sekretara Predsjedništva Zdravko Đuričić.
Na sjednici je usvojen sljedeći
- Prijedlog uredbe sa zakonskom snagom o načinu obezbjeđivanja sredstava za odbrambene potrebe Republike Bosne i Hercegovine,
- Prijedlog uredbe sa zakonskom snagom o načinu obezbjeđivanja deviznih sredstava za odbrambene potrebe Republike Bosne i Hercegovine,
- Prijedlog odluke o organizaciji obezbjeđivanja sredstava za
odbrambene potrebe Republike Bosne i Hercegovine,
- Prijedlog uredbe sa zakonskom snagom o određivanju graničnih prelaza Republike Bosne i Hercegovine,
- Prijedlog uredbe sa zakonskom snagom o dopuni Amandmana LXXIII na Ustav Republike Bosne i Hercegovine,
- Prijedlog uredbe sa zakonskom snagom o dopuni uredbe sa zakonskom snagom o odbrani,
- Donošenje naredbe o rasporedu i postavljanju starješina u jedinicama Armije Republike Bosne i Hercegovine,
- Informacija o organizaciji i problematici rada na regiji sjeveroistične Bosne,
- Ispravka Uredbe sa zakonskom snagom o novcu Republike Bosne i Hercegovine,
Prije prelaska na raspravu o prvoj tački dnevnog reda načelnik Glavnog štaba Oružanih snaga RBiH Sefer Halilović informisao je Predsjedništvo o nastavku agresije na Goražde, opštem stanju odbrane i jačini snaga kojima neprijatelj raspolaže u okolini Goražda. Ujedno je informisao i o mjerama koje preduzimaju Oružane snage da se pomogne braniocima Goražda, kao i o neočekivanom postupku jedinica HVO-a u Kiseljaku koje ne dozvoljavaju prolaz jednom bataljonu TO upućenom u pomoć jedinicama
Dr Ganić je predložio da se odredi delegacija sastavljena od
predstavnika hrvatskog naroda koja bi se uputila u Kiseljak i
odmah otklonila nesporazume ili prenijela stavove HVO Kiseljak kako bi se organi vlasti Republike BiH mogli jasno odrediti prema jedinicama HVO-a.
Gospodin Pejanović je insistirao na jasnom i javnom određivanju Predsjedništva prema osnivanju i egzistiranju zajednice hrvatskog naroda Herceg Bosna.
Gospodin Abdić je predložio da eksperti Vlade sačine informaciju za Vladu i Predsjedništvo kojom će se sagledati svi problemi proizašli iz formiranja kriznih štabova koji su bili neophodni da bi profunkcionisale vitalne službe u gradu, kao i posljedice donošenja naredbe o ukidanju kriznih štabova.
Ove tačke dnevnog reda prihvaćene su bez primjedbi.
Ovaj materijal je vraćen na ponovno razmatranje Vladi RBiH sa sugestijom da se osnuju i novi granični prelazi preko Rudog za narod Sandžaka, za Vrgorac i Imotski kao važne pravce iz Hercegovine za Hrvatsku, preko Bosanske Dubice kao veze Bosanske Krajine sa Hrvatskom.
Prijedlozi pod ovim tačkama dnevnog reda prihvaćeni su bez primjedbi.
Informacija je upućena Vladi RBiH sa prijedlogom da je Vlada razmotri i da svoje mišljenje.
Gospodin Kljuić je predložio da se za dnevni red sljedeće sjednice Predsjedništva predvidi razmatranje rada Komisije za utvrđivanje ratnih zločina. Ujedno je informisao prisutne o svojoj današnjoj posjeti Dobrinji i položaju civilnog stanovništva u tom sarajevskom naselju.
Sjednica je završena u 15 sati.
Sastavni dio zapisnika je magnetofonski snimak sjednice.