Zapisnik 149. sjednice Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, održane 28. jula 1992. godine
Sjednica je počela u 14 sati.
Prisutni:
- predsjednik Predsjedništva Alija Izetbegović,
- članovi Predsjedništva Fikret Abdić i dr Mirko Pejanović,
- generalni sekretar Predsjedništva Mile Akmadžić,
- potpredsjednik Skupštine RBiH Mariofil Ljubić,
- predsjednik Vlade RBiH Jure Pelivan,
- potpredsjednik Vlade RBiH Miodrag Simović i predsjednik Ustavnog suda RBiH Ismet Dautbašić,
- načelnik Štaba Vrhovne komande OS RBiH Sefer Halilović,
- generalni sekretar RBiH Avdo Čampara,
- zamjenik generalnog sekretara Predsjedništva Zdravko Đuričić.
Na sjednici je usvojen sljedeći dnevni red:
1. Informacija o nekim zapažanjima iz rada Državne komisije za kontrolu zakonitosti postupanja pripadnika TO i policije i Prijedlog odluke o dopunama Odluke o obrazovanju ove komisije,
2. Prijedlog Ustavnog suda Bosne i Hercegovine za obnavljanje inicijative za formiranje stalnog međunarodnog krivičnog suda,
3. Pitanja angažovanja članova Predsjedništva i drugih republičkih funkcionera na područjima van Sarajeva,
4. Tekuća pitanja:
- Informisanje Predsjedništva o boravku prof. dr Nenada Kecmanovića u Beogradu,
- Zahtjev SDA Vitez.
Tačka 1.
U uvodnom izlaganju gospodin Simović je ukazao na najznačajnija pitanja obrađena u informaciji:
1. Status, ovlaštenja i odgovornost Vojne policije. U tom smislu potrebno je što prije i na nedvosmislen način odrediti prava Vojne policije u pogledu određivanja pritvora, ispitivanja pritvorenika i pretresa stanova.
2. Stav Predsjedništva u odnosu na rad Komisije. Predložio je da Predsjedništvo da podršku radu Komisije i uvažava prijedloge Komisije.
3. Odnos nadležnih službi Ministarstva odbrane i Ministarstva unutrašnjih poslova oko provjere navoda i konstatacija Komisije. Gospodin Simović je ukazao da Ministarstvo odbrane do sada nije izvršilo nijednu provjeru navoda Komisije, što može dezavuisati njen rad, a u krajnjoj konsekvenci ugroziti pravnu državu i dovesti do opšte militarizacije društva. Povodom uvodnog izlaganja gospodina Simovića razvila se diskusija o pitanjima koja su obrađena u informaciji. S tim u vezi raspravljalo se i o sljedećem:
- pitanja svrsishodnosti organizovanja vojnih sudova,
- donošenje sistemskih zakona koji regulišu vojna pitanja i pravni mehanizam kojim će se spriječiti zloupotreba i kršenje propisa,
- donošenje zakona o materijalno-pravnim pretpostavkama za rad oružanih snaga, po skraćenom postupku,
- učestale pojave nezakonitosti oko privođenja ljudi, pretresa i zaposjedanja stanova od strane raznih naoružanih i uniformisanih lica, - raznošenja i otuđenja društvene i privatne imovine i pojava pravne nesigurnosti, posebno građana srpske nacionalnosti.
Konstatovano je da nesporazumi, pravna nesigurnost građana, pljačke i razne zloupotrebe pojedinaca i grupa proističu najviše iz same činjenice agresije i blokade grada, ali da su pojave nezakonitosti drastične u odnosu na građane koji nisu ni na koji način uključeni u neprijateljska djelovanja.
Zaključeno je:
- da se informacija Komisije usvoji i učini dostupna javnosti, te da se u Prijedlogu odluke o dopuni Odluke o obrazovanju Državne komisije za kontrolu zakonitosti pripadnika TO i policije rok iz tačke IIa, stav 2 produži sa tri na sedam dana, a zatim usvoji sa izmjenom roka koji se produžava;
- da se obavežu Ministarstvo odbrane i Ministarstvo unutrašnjih poslova da utvrde i prezentiraju javnosti tačan broj zatvora, lica koja se nalaze u njima i pravni osnov po kojima su lišeni slobode;
- da se oko vojnih sudova usaglase mišljenja ministra narodne odbrane, načelnika Štaba Vrhovne komande, ministra za pravosuđe i po potrebi pravnih eksperata. U tom smislu preporučeno je da se ocijeni opravdanost formiranja novih institucija, ukoliko postojeće mogu boljom i efikasnijom organizacijom da obave iste zadatke, te da se procijeni i mogućnost formiranja posebnih vojnih odjeljenja pri redovnim sudovima, koja bi isključivo uzimala u rad predmete vojnog sudovanja;
- da se sistemski zakoni o materijalno-pravnim pretpostavkama za rad Oružanih snaga donesu po skraćenom postupku.
Tačka 2.
Uvodno izlaganje podnio je gospodin Ismet Dautbašić, predsjednik Ustavnog suda Republike BiH, u kojem se kratko osvrnuo na uslove koji treba da se ispune da bi se mogao uputiti zahtjev Ujedinjenim nacijama za formiranje međunarodnog krivičnog suda.
U raspravi koja je vođena nakon izlaganja gospodina Dautbašića, zaključeno je:
- da su ispunjeni svi formalni uslovi za upućivanje zahtjeva za formiranje međunarodnog krivičnog suda,
- da Ministarstvo za pravosuđe i upravu i Ministarstvo za inostrane poslove, čiji će rad koordinirati Ustavni sud na osnovu egzaktnih i fundiranih podataka, sačine takav zahtjev Pravnom savjetu Ujedinjenih nacija - da se kontaktira s odgovarajućim ministarstvima u Hrvatskoj s obzirom na sličnu situaciju u kojoj se nalazila ova republika, čime bi se djelovalo ne samo u odnosu na eventualne represivne mjere međunarodnog krivičnog suda, nego i preventivno u odnosu na mogućnosti proširenja agresije,
- da se u zahtjev unesu činjenice koje su do sada dostupne i razdvojiti ih od slutnji i pretjerivanja. Potrebno je i naglasiti da se u našoj republici pored genocida vrši i kulturocid, ekonomicid i zoocid, ali da temelj zahtjeva predstavlja, prije svega, stradanje, ubijanje i raseljavanje ljudi.
Tačka 3.
Povodom ove tačke dnevnog reda gospodin Avdo Čampara je u pismenoj formi dao primjedbe na materijal Vlade. Primjedbe gospodina Čampare su u cjelosti prihvaćene pa je zaključeno:
- da će članovi Predsjedništva na slobodnoj teritoriji izvan Sarajeva biti angažovani na pružanju pomoći u vojnoodbrambenim, političkim i ekonomskim pitanjima, ali da se prilikom rasporeda odlazaka članova Predsjedništvo striktno poštuje načelo da je šest članova Predsjedništva stalno prisutno u Sarajevu,
- da se prije odlaska članova Predsjedništva na slobodnu teritoriju izvan Sarajeva obavezno održi sjednica Vojnog savjeta,
- da se za to vrijeme riješi pitanje novca Republike,
- da se namjenska industrija zadrži isključivo u kompetencijama Vlade RBiH.
Povodom predstavke SDA Vitez u odnosu na postupke HVO ocijenjeno je:
- da se mora zauzeti stav o uključenju jedinica HVO u OS Republike BiH, a političke strukture HVO u organe legalne vlasti Republike. Potrebno inkorporiranje HVO u OS Republike i legalne organe vlasti nije proisteklo samo iz sporazuma postignutog u Zagrebu između najviših organa vlasti Republike BiH i Republike Hrvatske, nego i stvarne potrebe jedinstvene efikasne akcije na pitanjima odbrane Republike i funkcionisanja legalnih organa vlasti.
U tom smislu, mora se osigurati učešće predstavnika HVO u opštinskim štabovima, a posebno u Glavnom štabu. Da bi se ostvarila ova saradnja i sprovođenje sporazuma postignutog u Zagrebu, delegacija na nivou Republike obaviće potrebne razgovore na terenu s predstavnicima HVO.
Gospodin Abdić je informisao članove Predsjedništva da se srpsko stanovništvo po nalogu SDS iseljava iz Cazina i Velike Kaduše, iako za takve postupke nemaju nikakve razloge u ponašanju većinskog muslimanskog stanovništva. Iznio je i primjere ličnih pojava i u gradskim opštinama Sarajeva.
Gospodin Pejanović je insistirao da Predsjedništvo tehnički riješi pitanje privremenog biroa za stranke jer je opterećen velikim brojem stranaka koje svakodnevno traže prijem kod njega. Povodom pisma člana Predsjedništva dr Nenada Kecmanovića, u kojem obavještava Predsjedništvo da se i dalje nalazi na liječenju nakon čega će se vratiti u Sarajevo da redovno obavlja svoju funkciju i nakon molbe da Predsjedništvo omogući članovima porodice da ga posjete u Beogradu, zauzet je stav:
- da gospodin Kecmanović svojim ponašanjem nije dao nikakvog osnova za sumnju u njegovu namjeru da i dalje obavlja funkciju člana Predsjedništva,
- da se javno ne polemiše sa sredstvima informisanja oko spekulacija da je gospodin Kecmanović definitivno napustio Sarajevo,
- da se Predsjedništvo može kompromitovati angažovanjem kod UNPROFOR-a ili na drugi način, ukoliko bi preuzelo obavezu da porodici gospodina Kecmanovića omogući odlazak iz Sarajeva, ali eventualne lične aktivnosti gospodina Pejanovića po tom pitanju, ako se odluči na njih, neće biti sprečavane ili izlagane osudi.
Gospodin Abdić je postavio pitanje statusa i daljeg angažovanja potpredsjednika Vlade RBiH Muhameda Čengića i savjetnika Predsjedništva RBiH Izeta Serdarevića, kao i pitanje razmatranja Platforme za rad diplomatskih i konzularnih predstavništava.
Gospodin Akmadžić je obavijestio gospodina Abdića i ostale prisutne na sjednici da su pisma o pitanju statusa i angažovanja gospode Čengića i Serdarevića blagovremeno upućena Vladi radi izjašnjenja i da Vlada do sada nije obavijestila Predsjedništvo o rješenju ovog pitanja. Isto tako, gospodin Akmadžić je informisao prisutne da je Platforma za rad diplomatskih i konzularnih predstavnika ranije dostavljena i članovima Predsjedništva i članovima Komisije za organizaciono-kadrovska pitanja Predsjedništva koja je u obavezi da je prethodno razmotri, a o tome kada će biti stavljena na dnevni red odlučuje predsjednik Komisije gospodin Ejup Ganić.
Zaključeno je da gospoda Izetbegović i Pelivan dogovore zajednički stav oko statusa i daljeg angažovanja gospodina Čengića, te da se ubuduće na sjednice Predsjedništva poziva i generalni sekretar Vlade kada se raspravlja o materijalima Vlade.
Sjednica je završena u 16.45.
Sastavni dio zapisnika je magnetofonski snimak sjednice.
(Nastaviće se)