Predsjedništvo BiH većinom glasova donijelo odluku da se Evropskoj zajednici uputi zahtjev za međunarodno priznanje nezavisnosti BiH. Plavšićeva i Koljević glasali protiv
ZAPISNIK 48. sjednice Predsjedništva Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, održane 20. decembra 1991. godine (2)
Prisutni:
- predsjednik Predsjedništva Alija Izetbegović i članovi Predsjedništva dr Ejup Ganić, Franjo Boras, Nikola Koljević, dr Biljana Plavšić, Stjepan Kljuić i Fikret Abdić,
- član Predsjedništva SFRJ iz SRBiH Bogić Bogićević,
- glavni sekretar Predsjedništva SRBiH Mile Akmadžić i zamjenik Mile Dmičić.
Predsjedništvo je razmotrilo Deklaraciju Ministarskog savjeta EZ o Jugoslaviji i Deklaraciju o smjernicama za priznavanje novih država u istočnoj Evropi i Sovjetskom Savezu, koje su usvojene na sastanku Savjeta ministara Evropske zajednice u Briselu 17. decembra, ove godine u kojima je sadržano traženje da se jugoslavenske republike do 23. decembra 1991. godine izjasne da li žele da budu priznate kao nezavisne države.
Predsjednik Predsjedništva Alija Izetbegović je izvijestio o sadržaju pomenutih dokumenata i pismu koje je predsjednik Ministarskog savjeta Evropske zajednice uputio ministru za međunarodnu saradnju Socijalističke Republike BiH kojim traži da ga obavijesti najkasnije do 23. decembra ove godine da li naša republika želi da bude priznata kao nezavisna država. Takođe, rekao je da je sjednici Predsjedništva prethodio i sastanak sa predsjednicima političkih stranaka koje imaju svoje poslanike, odnosno zastupnike u Skupštini SRBiH.
Članovi Predsjedništva dr Ejup Ganić, mr Franjo Boras, Fikret Abdić i Stjepan Kljuić su istakli u raspravi da se radi o istorijskom trenutku, da postoje svi razlozi da se kandidatura postavi, da se time izražava interes naroda koji oni zastupaju i drugo, da se donese odluka o podnošenju zahtjeva Evropskoj zajednici i njenim državama članicama za priznavanje suverenosti i nezavisnosti Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine.
Tom prilikom isticana je mogućnost plebiscita građana o ovom pitanju.
Istovremeno, članovi Predsjedništva dr Biljana Plavšić i dr Nikola Koljević su istakli da dokumenti Evropske zajednice ne sadrže princip samoopredjeljenja naroda verifikovan u međunarodno-pravnim dokumentima i da, polazeći od referendumskog opredjeljenja srpskog naroda o zajedničkom životu i ostanku Bosne i Hercegovine u Jugoslaviji, smatraju da o zahtjevu Savjeta ministara Evropske zajednice treba da raspravlja i odlučuje Skupština SRBiH, a ne Predsjedništvo i Vlada SRBiH kao izvršni državni organi, da će odluka Predsjedništva biti nelegitimna i nelegalna i da se njome direktno ugrožava ustavni princip suvereniteta i nacionalne ravnopravnosti i vrši promjena ustavnog karaktera Bosne i Hercegovine i Jugoslavije.
Predsjedništvo BiH je većinom glasova donijelo odluku da se Evropskoj zajednici uputi zahtjev za međunarodno priznanje nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Članovi Predsjedništva dr Nikola Koljević i dr Biljana Plavšić o ovom pitanju su glasali protiv.
Ovom prilikom istaknuto je da je potrebno, s obzirom na višenacionalni sastav stanovništva u Republici, osigurati da hrvatski i srpski narod koji živi u Bosni i Hercegovini ima specijalne veze sa svojim maticama - republikama Hrvatskom i Srbijom i da bi stoga bilo potrebno stvaranje buduće jugoslavenske zajednice ili asocijacije u kojoj ne bi bilo carina, traženja pasoša, bile bi po svjetskim standardima utvrđene ljudske slobode i prava, puna nacionalna ravnopravnost i drugo.
Zato će se Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina i ubuduće zalagati da se iznađu putevi za stvaranje novih oblika asocijacije dosadašnjih jugoslovenskih republika. Ta asocijacija bi mogla biti, samo na ravnopravnoj osnovi, uz poštivanje volje svakog naroda i na principima dokumenata Ujedinjenih nacija, Evropske zajednice i drugih relevantnih međunarodnih institucija.
Sastavni dio zapisnika je magnetofonski snimak sjednice.
(Nastaviće se)