Arbitražna komisija Evropske zajednice i Savjet ministara Evropske zajednice su zaključili da bi u BiH bilo neophodno raspisati referendum
Zapisnik 52. sjednice Predsjedništva Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, održane 20. januara 1992. godine
Sjednica je počela u 12.00 časova.
Prisutni: predsjednik Predsjedništva Alija lzetbegović i članovi Predsjedništva dr Ejup Ganić, mr Franjo Boras, dr Nikola Koljević, Stjepan Kljuić i Fikret Abdić, član Predsjedništva SFRJ iz SRBiH mr Bogić Bogićević, glavni sekretar Predsjedništva SRBiH Mile Akmadžić i zamjenik glavnog sekretara mr Mile Dmičić.
Opravdano odsutna član Predsjedništva dr Biljana Plavšić.
U uvodnim napomenama predsjednika Predsjedništva Alije Izetbegovića, pored ostalog, rečeno je da je Bosna i Hercegovina postavila zahtjev Evropskoj zajednici za priznavanje njenog suvereniteta i nezavisnosti u roku koji je odredila Evropska zajednica.
Na zahtjev, data je Platforma o položaju Bosne i Hercegovine, Memorandum (pismo o namjerama) i Izvod iz Ustava SFRJ i SRBiH.
Razmatrajući zahtjev SRBiH, Arbitražna komisija Evropske zajednice i Savjet ministara Evropske zajednice su zaključili da bi u Bosni i Hercegovini bilo neophodno raspisati referendum prije donošenja konačne odluke o njenom priznanju.
U tom smislu je istaknuto da na osnovu člana 152. Ustava SRBiH i Amandmana 71. tačka 5, stav 9. na Ustav SRBiH Vijeća Skupštine SRBiH, na zajedničkoj sjednici, raspisuju republički referendum.
Takođe, raspisivanje republičkog referenduma regulisano je i Zakonom o referendumu donesenom 1977. godine. Prema tački 3. i 26. ovog zakona Skupština SRBiH je obavezna raspisati referendum i na zahtjev Predsjedništva SRBiH, prema utvrđenoj proceduri. Odluka o referendumu donosi se većinom glasova svih radnih ljudi i građana upisanih u birački spisak na teritoriju odnosno dijelu teritorija SRBiH za koji se sprovodi referendum.
Ocijenjeno je da bi, s obzirom na stanje i obaveze u Republici i procese u razrješavanju jugoslavenske krize, trebalo s posebnom pažnjom pristupiti realizaciji inicijative da Skupština SRBiH obavi raspravu o pitanju referenduma. Skupštinskom zasjedanju bi trebalo da prethode konsultacije u rukovodstvima političkih stranaka i klubova poslanika, odnosno zastupnika u Skupštini SRBiH, kako o pripremi za eventualno raspisivanje republičkog referenduma, tako i o sadržaju pitanja o kojem bi se vršilo izjašnjavanje.
Predsjedništvo je, povodom pitanja raspisivanja referenduma o nezavisnosti Bosne i Hercegovine, u skladu sa traženjem Arbitražne komisije Evropske zajednice, zaključilo da se od Skupštine BiH zatraži da na zasjedanju zakazanom za 24. januara 1992. godine, na dnevni red sjednice stavi raspisivanje referenduma o nezavisnosti BiH i, nakon obavljene rasprave, o tome donese odgovarajuću odluku.
Sastavni dio zapisnika je magnetofonski snimak sjednice.
ZAPISNIK 56. sjednice Predsjedništva Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, održane 2. marta 1992. godine (1)
Sjednica je održana u dva dijela. Prvi dio sjednice počeo je u 11.00 a završio u 12.00 časova, a drugi dio sjednice počeo je u 18.30.
Prisutni: predsjednik Predsjedništva Alija Izetbegović i članovi Predsjedništva dr Biljana Plavšić, mr Franjo Boras i dr Ejup Ganić, zamjenik glavnog sekretara Predsjedništva SRBiH mr Mile Dmičić, predsjednik i potpredsjednik Vlade SRBiH Jure Pelivan i Muhamed Čengić, ministar i zamjenik ministra unutrašnjih poslova Alija Delimustafić i dr Vitomir Žepinić, komandant Druge vojne oblasti general-pukovnik Milutin Kukanjac, komandant Republičkog štaba teritorijalne odbrane general-potpukovnik Drago Vukosavljević.
U drugom dijelu sjednice učestvovao je i predsjednik Kriznog štaba Srpske demokratske stranke BiH Rajko Dukić.
Opravdano odsutni: članovi Predsjedništva Fikret Abdić, Stjepan Kljuić i dr Nikola Koljević.
Predsjedništvo izjavljuje da referendum, koji je upravo okončan, ne prejudicira unutrašnju organizaciju Bosne i Hercegovine, koja je predmet razgovora što se vode pod pokroviteljstvom Evropske zajednice. Ove razgovore treba hitno nastaviti i njihovi rezultati moraju uvažavati interese sva tri naroda, kao i drugih građana BiH.
Predsjedništvo će pozvati sve građane Sarajeva i Bosne i Hercegovine, bez obzira kom narodu pripadaju, a učestvuju u blokiranju saobraćajnica, da blokade obustave i vrate se svojim redovnim poslovima.
(Nastaviće se)