SARAJEVO - Prema podacima iz odgovora na upitnik Evropske komisije u BiH, kašnjenje u rješavanju sudskih predmeta najviše je prouzrokovao nedostatak tužilaca i sudija, a prema procjenama Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) BiH za ažuran rad sudova je potrebno 25% redovnih sudijskih pozicija više od trenutne popunjenosti u sudovima.
Iz VSTS navode za "Nezavisne" da kalkucija pokazuje da je za ažuran rad sudova, odnosno za rješavanje priliva predmeta, potrebno 14% više redovnih sudijskih pozicija od ukupnog broja pozicija prema važećoj sistematizaciji. Dodaju da je za brže smanjenje broja neriješenih predmeta, odnosno zaostataka potrebno određeno povećanje broja dodatnih sudija.
Istakli su da je na temelju Akcionog plana za provedbu odluka Ustavnog suda BiH VSTS razmatrao kalkulaciju potrebnog broja nosilaca pravosudne funkcije u sudovima radi postupanja u razumnom roku. Naglasili su da je rezultate kalkulacije VSTS dostavio svim nadležnim ministarstvima pravde u BiH i Ustavnom sudu BiH, kako bi se preduzele mjere sistemskog karaktera na stvaranju uslova za postupanje sudova u razumnom roku.
Kako navode, kalkulacija je pripremljena na osnovu procjene da broj redovnih nosilaca pravosudnih funkcija u sudovima treba da bude dovoljan za rješavanje očekivanog priliva predmeta.
"Očekivana struktura načina završetka predmeta je pretpostavljena na osnovu podataka o ostvarenoj strukturi u periodu 2015-2017. godina", kazali su u VSTS.
Prema njihovim riječima, broj dodatnih sudija se procjenjuje kao potrebni broj dodatnih sudija za rješavanje postojećih neriješenih predmeta. Kako su pojasnili, prema podacima o ostvarenim rezultatima rada sudija iz 2018. godine, većina sudija ostvaruje normu predviđenu pravilnikom.
"Međutim, imajući u vidu veliki broj predmeta s kojima su sudovi zaduženi, broj neriješenih predmeta prevazilazi broj predmeta koji sudija treba i može da riješi u toku jedne godine, što ukazuje na disbalans raspoloživog broja nosilaca pravosudnih funkcija u odnosu na broj neriješenih predmeta, a što je uzrokovano nedostatkom finansijskih sredstava", istakli su u VSTS.
Prema njihovim riječima, Pravilnikom o orijentacionim mjerilima za rad sudija i stručnih saranika u sudovima u BiH propisuju se orijentaciona mjerila za praćenje i mjerenje rada sudija i stručnih saradnika, prilikom čega se uzima u obzir raspoloživo vrijeme za rad sudije u toku jedne godine.
Dr Milan Blagojević, sudija Okružnog suda u Banjaluci, kazao je da već godinama upozorava da se efikasnost pravosuđa ne može postići na način na koji se to godinama pokušava.
"Godinama se efikasnost pravosuđa pokušava postići nametanjem neobjektivno visokih normi sudijama, koje onda sudije, da bi ih postigle, tjeraju da budu površne u pojedinačnim predmetima, ne bi li ih što brže završile i time iskazale mjesečnu normu", pojasnio je Blagojević za "Nezavisne". Naglasio je da kao rezultat dolaze nekvalitetne sudske odluke i odluke, koje kao takve površne idu na štetu stranaka. Istakao je da se ovaj problem može riješiti samo povećanjem broja sudijskih izvršilaca.
"Postoje sudovi u kojima objektivno nema potrebe za povećanjem broja sudija, ali ima sudova poput recimo Osnovnog suda u Banjaluci i Opštinskog suda u Sarajevu, gdje naprosto gori od velikog broja predmeta i nedovoljnog broj sudijskih izvršilaca pa u tim sudovima imate situaciju da stranke čekaju po dvije, tri i više godina da bi predmet bio riješen", zaključio je Blagojević.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.