Prostorni plan RS za period do 2015. godine upućen je Narodnoj skupštini RS na usvajanje. Radi se o dokumentu koji, praktično, projektuje budući razvoj RS u smislu korištenja prostornih kapaciteta, kaže Fatima Fetibegović, ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS.
NN: Kada možemo očekivati njegovo donošenje?
FETIBEGOVIĆ: Mi očekujemo da će biti na dnevnom redu odmah nakon ljetne pauze. Nacrt tog strateškog dokumenta usvojen je još u ljeto 2005. godine, ali ova vlada napravila je daleko ambicioznije planove nego što su to imale prethodne vlade. Došlo je do pomjeranja rokova. Dobar dio prostornog plana morali smo dopunjavati novim projektima. S obzirom da se radi o praktično tehničkom ustavu RS, u izradu prostornog plana bila su uključena sva ministarstva i druge institucije RS.
NN: Hoće li komplikovane zakonske procedure izdavanja urbanističkih saglasnosti, odnosno građevinskih dozvola, uskoro biti pojednostavljene?
FETIBEGOVIĆ: Ministarstvo je, uz pomoć USAID - SPIRA, pristupilo izradi novog Zakona o uređenju prostora koji će značajno olakšati i ubrzati te procedure. Nacrt zakona je urađen i upućen u redovnu proceduru. Nakon ljetne pauze će se, očekujemo, naći na dnevnom redu Skupštine RS. S obzirom da je riječ o Nacrtu zakona, vjerovatno će biti upućen na javnu raspravu, nakon koje ćemo uraditi i prijedlog. Očekujemo da će zakon o uređenju prostora i građenju biti usvojen do kraja ove kalendarske godine.
NN: Kako će i kada biti riješen problem bespravne gradnje?
FETIBEGOVIĆ: Skupština RS je na posljednjem zasjedanju usvojila Izmjene i dopune Zakona o uređenju prostora koje produžavaju rokove za legalizaciju. Neki takvi objekti se mogu legalizovati. Ali veliki problem je sa zemljišno-knjižnom administracijom, odnosno nesređenim katastrom i gruntovnicom. Tu je u toku veliki projekat reforme, pa je za očekivati da taj razlog za bespravnu gradnju uskoro bude prevaziđen. Novi Zakon o uređenju prostora olakšaće procedure za dobijanje građevinske dozvole, tako da se bespravni graditelji neće moći pravdati komplikovanim procedurama.
NN: Na kome je najveća odgovornost za bespravnu gradnju i šta može Ministarstvo učiniti na rješavanju tog problema?
FETIBEGOVIĆ: Dio odgovornosti leži i na lokalnim zajednicama, posebno kada su u pitanju individualni stambeni objekti. Dobar dio naših opština nema prostorno-plansku dokumentaciju, tako da je i to jedan od uzroka bespravne gradnje. Ministarstvo je i finansijski pomagalo pojedinim opštinama da se uradi prostorno-planska dokumentacija, ali to su ograničena sredstva, nedovoljna za sve. Nažalost, mi nemamo finansijskih mogućnosti da snažnije pomognemo opštinama, ali i same opštine prilikom usvajanja svojih budžeta moraju povesti više računa o ovom problemu. Bespravna gradnja je problem ne samo u RS, nego u cijelom regionu. Rat i poslijeratna dešavanja značajno su aktuelizovali taj problem.
NN: Koji će novi zakoni koji regulišu stambenu oblast biti doneseni u ovoj godini?
FETIBEGOVIĆ: Za ovu godinu predvidjeli smo čitav niz novih zakonskih propisa koji regulišu tu oblast. Nedavno su usvojene Izmjene i dopune Zakona o privatizaciji državnih stanova. Planirani su, takođe, zakon o izmjenama i dopunama Zakona o održavanju zgrada i Zakona o privatizaciji poslovnih prostorija i garaža. Ti zakoni su bili uslovljeni ili ograničeni odlukama visokog predstavnika, a neke njihove odredbe nikad nisu primjenjivane. Zato smo se odlučili na izradu novih zakonskih rješenja koja će, nadamo se, u potpunosti regulisati tu oblast. Zakon o stanovima nad kojima ne postoji stanarsko pravo u finalnoj je fazi izrade. U drugoj polovini godine, kako je to predviđeno planom i programom rada Vlade, stambeno-komunalna oblast bi trebalo da bude u potpunosti regulisana.
Najaktuelniji projekti
NN: Koji su najaktuelniji projekti u kojima učestvuje Ministarstvo?
FETIBEGOVIĆ: U ovom trenutku Ministarstvo učestvuje u sprovođenju čitavog niza projekata koji će imati pozitivne refleksije po RS. Projekat upravljanja čvrstim otpadom će omogućiti stvaranje regionalnih sanitarnih deponija. Tako ćemo riješiti problem zbrinjavanja čvrstog otpada. Angažovani smo i na projektu sanacije divlje deponije kod Kneževa. Vlada je nedavno donijela odluku kojom se prihvata dodatno finansiranje u okviru projekta urbane infrastrukture, u iznosu od 300.000 KM, kojim će se regulisati vodosnabdijevanje opštine Srebrenica. Takođe, nedavno smo u Londonu zajedno sa kolegama iz Ministarstva finansija i predstavnicima opštine Bijeljina pregovarali sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj oko sistema za otpadne vode u Bijeljini. Ugovor o tom kreditnom aranžmanu nedavno je i potpisan. U pripremi je i čitav niz projekata u oblasti zaštite životne sredine i socijalne stanogradnje. O tome ćemo moći dati više informacija kad pregovori o tim projektima budu završeni.