Fatima Fetibegović, ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, kazala je da će uskoro svjetlo dana ugledati jedinstveni informaciono-dokumentacioni sistem o prostoru RS, u kojem će potencijalni investitori na jednom mjestu naći sve podatke o prirodnim resursima, ljudskim potencijalima i infrastrukturnim mogućnostima za područje u kojem žele da ulože svoj novac.
Za ovaj sistem, dodala je, već je urađen projektni zadatak, a novac je obezbijeđen iz granta koji je Svjetska banka dala Ministarstvu za Projekat urbane infrastrukture.
NN: Šta će konkretno za RS značiti formiranje jedinstvenog informacionog sistema o prostoru RS i kada se očekuje?
FETIBEGOVIĆ: Usvajanjem Prostornog plana RS do 2015. godine stvorene su pravne pretpostavke za formiranje jedinstvenog informaciono-dokumentacionog sistema o prostoru RS. Dakle, od septembra prošle godine, kada je Narodna skupština RS usvojila ovaj strateški dokument, započeli smo aktivnosti na formiranju ovog sistema, koji je pretpostavka da se na kvalitetan način upravlja prostorom. Prva aktivnost je ažuriranje geodetskih podloga sa stanjem izgrađenosti, vlasničkih odnosa, rasporeda građevina, infrastrukturnih vodova u prostoru. Napravićemo dobru i kvalitetnu pripremu za katastar svih infrastrukturnih vodova i izgrađenih fizičkih struktura u prostoru, kao bitan preduslov za informaciono-dokumentacione osnove o prostoru. Urađen je, dakle, projektni zadatak za izradu ovog sistema, a novac je obezbijeđen iz granta koji je Svjetska banka dala Ministarstvu po Projektu urbane infrastrukture.
RS će izradom ove jedinstvene baze podataka imati mogućnost da na kvalitetan način upravlja prostorom i omogući pravilan i ravnomjeran razvoj, uz visok stepen zaštite životne sredine i prirodnih resursa.
NN: Dokle se stiglo s Projektom upravljanja čvrstim otpadom i kada se očekuje druga faza ovog projekta? Koliko u RS postoji divljih deponija?
FETIBEGOVIĆ: Zaživjele su dvije regionalne sanitarne deponije čija je izgradnja u toku, i to za regiju Banjaluke i regiju Bijeljine. U toku su pregovori sa Svjetskom bankom za novo kreditno zaduženje RS kako bismo u novim regijama pokrenuli slične aktivnosti na regionalnom konceptu zbrinjavanja komunalnog čvrstog otpada. U ovom trenutku spremnost postoji u regijama Prijedor, Zvornik, Derventa, Doboj, Tešanj i Trebinje. Većina opština u RS ima najmanje po jednu deponiju komunalnog čvrstog otpada, neuređenu za sanitarni način odlaganja, kao i određeni broj manjih ili većih divljih odlagališta koje treba zatvoriti.
NN: Da li je u planu neki projekat zaštite krajolika krša i voda?
FETIBEGOVIĆ: U Ministarstvo je stigla studija izvodljivosti za ovaj projekat i trenutno je na analizi. Mi smo veoma zainteresovani da se ovaj projekat implementira i imamo kapacitete da uđemo u njegovu realizaciju.
NN: Postoje li planovi na koji način riješiti problem odlaganja otpada životinjskog porijekla, elektronskog otpada, otpadnih guma i slično?
FETIBEGOVIĆ: Dosadašnja praksa odlaganja posebnih vrsta otpada (animalni, otpadne gume, električni i elektronski otpad) bila je orijentisana na postojeće, uglavnom neuređene deponije. Izgradnjom sanitarnih deponija te vrste otpada neće se moći odlagati na taj način. Iz tih razloga ovo ministarstvo u saradnji sa drugim nadležnim ministarstvima radi na donošenju propisa koji će definisati adekvatno postupanje i s ovim vrstama otpada. Usvajanjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otpadu stvoren je i pravni osnov za izradu ovih propisa, tako da će oblast upravljanja otpadom uskoro biti u potpunosti regulisana. S obzirom na to da su u toku i projekti čiji je cilj podizanje svijesti javnosti u ovoj oblasti, nadam se da će ružne slike neuređenih deponija uskoro biti prošlost kada je RS u pitanju.
NN: Da li je u planu izgradnja fabrika za preradu otpada?
FETIBEGOVIĆ: Ministarstvo nema nadležnosti za otvaranje ovakvih fabrika, ali podržavamo svaku aktivnost koja se vodi u tom pravcu. Podsjećam da je nedavno u mjestu Rudanka kod Doboja otvorena prva fabrika za preradu pet ambalaže, da je otvoreno nekoliko postrojenja koja se bave preradom biomase, odnosno briketiranjem otpada koji nastaje preradom drveta, tako da je za očekivati da ovakvih postrojenja bude i za druge vrste otpada.