BRISEL - Evropski komesar za proširenje Sstefan File izjavio je danas tokom sastanka sa bosanskohercegovačkim političkim vrhom da vjeruje da je moguće postići dogovor koji bi izvukao zemlju iz blokade.
"Bosna i Hercegovina ima jasnu evropsku perspektivu, ali je na političarima da se dogovore kako da ubrzaju napredak", izjavio je File tokom pauze briselskog dijaloga EU-BiH na visokom nivou koji je počeo danas popodne.
File je u Briselu okupio lidere svih značajnijih institucija BiH i političkih parija iz oba entiteta, kako bi se u razgovoru sa visokim funkcionerima Evropske komisije razjasnilo šta se tačno očekuje od BiH.
"Cilj je da objasnimo kako proces evrointegracija funkcioniše i da im pomognemo da uspostave koordinacioni mehanizam između entiteta i državnog nivoa", rekao je File i dodao da je za sljedeću fazu proširenja neophodno da BiH počne da govori "jednim glasom".
"Na političarima je da odluče koji će model koordinacije primijeniti. Mi smo tu da pomognemo i da ponudimo politički most prema pregovorima o pridruživanju", izjavio je komesar.
On je, međutim, podvukao da ne očekuje da na današnjem razgovoru dođe do proboja političke blokade u BiH, već da očekuje rezultate na duži rok.
Uoči početka dijaloga, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik je, međutim, izjavio da ne vjeruje da je unutar BiH moguće postići dogovor o bitnim pitanjima.
Očekuje se da današnji dijalog potraje do kasnih večernjih sati.
Pitanja iz ekologije i javnih nabavki
Božo Ljubić, predsjednik HDZ 1990, u pauzi sastanka kazao je da su se, nakon uvodnog obraćanja komesara Filea, učesnicima obratili predstavnici zemalja EU, poput Velike Britanije i Španije, koje imaju asimetirčno uređenje poput BiH.
"Suština je u tome da EU ne traži promjenu unutarnjeg sustava ali traži da ispunimo uvjete, a da bi uvjeti bili ispunjeni, treba da budemo u stanju govoriti jednim glasom. To znači da mora biti uspostavljen taj mehanizam koordinacije", rekao je Ljubić.
U prvom dijelu sastanka su učesnici takođe dobili pitanja iz poglavlja koja se odnose na ekologiju i javne nabavke, na koja odgovori moraju biti poslani do kraja godine.
"Sadržaj tih pitanja je najjasnije upozorenje kako nas zahtjevan zadatak očekuje na putu stjecanja statusa kandidata", rekao je Ljubić.
U drugom dijelu sastanka, kako se očekuje, biće razgovora o implementaciji presude "Sejdić i Finci", kao i politička situacija, pa se tako očekuje da će biti govora i o krizi vlasti u BiH.
Učesnici
Iz BiH u Briselu su ukupno 34 učesnika, među kojima su Bakir Izetbegović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, Vjekoslav Bevanda, predsjedavajući Savjeta ministara, Aleksandar Džombić, premijer RS, Nermin Nikšić, predsjednik Vlade FBiH, Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, Zlatko Lagumdžija, lider SDP-a, Mladen Bosić, predsjednik SDS-a, Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH, Božo Ljubić, predsjednik HDZ 1990, Fahrudin Radončić, predsjednik SBB BiH, i Sulejman Tihić, predsjednik SDA.
Izetbegović: Budućnost uz kompromise
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović je na sastanku istakao da "evropsku budućnost BiH možemo izgraditi samo kroz kompromise koji uvažavaju interese i prava svih: države, oba entiteta, sva tri konstitutivna naroda i svih građana BiH".
"Zato buduće reforme", po riječima Izetbegovića, "ne treba da idu niti u pravcu centralizacije, niti u pravcu decentralizacije, već ka integraciji, koordinaciji i sinhronizaciji."
Izetbegović je rekao da je glavni problem BiH nemogućnost da se politički sporovi riješe unutar institucija i ocijenio da je došlo do ponovne političke krize u BiH, posebno u Federaciji.
On je rekao da je zato nužno da se "mehanizam koordinacije evropskih poslova u BiH" mora naći "kroz uvažavanje Dejtonskog državnog uređenja i postojeću organizaciju državnog aparata", tako da to bude njegova djelotvorna nadgradnja i dopuna.