BiH

Francuska predlaže politički savez s EU, Njemačka za puno članstvo

Francuska predlaže politički savez s EU, Njemačka za puno članstvo
Foto: Tanjug/AP | Francuska predlaže politički savez s EU, Njemačka za puno članstvo

STRAZBUR, BANJALUKA - U Evropskoj uniji završen je proces konsultacija o budućnosti Evrope, a neka od mogućih rješenja koja su predložile pojedine zemlje članice u velikoj mjeri se tiču zapadnog Balkana.

Na BiH i zapadni Balkan potencijalno najviše mogu da utiču francuski i njemački stavovi. Emanuel Makron, predsjednik Francuske, je na završnoj konferenciji o budućnosti Evrope, koja je održana na Dan Evrope u Strazburu, predložio evropsku političku zajednicu kao novo tijelo EU i zemalja u susjedstvu, koje bi okupilo sve evropske zemlje koje žele dijeliti evropske standarde.

Ovaj prijedlog je konkretizovao u ponedjeljak na sastanku s Olafom Šolcom, kancelarom Njemačke. Iako je Makron eksplicitno rekao da ovo tijelo ne bi bilo prepreka proširenju Unije, neki analitičari smatraju da bi ovo moglo biti kompromisno rješenje između punopravnog članstva i nikakvih asocijacija zemalja iz susjedstva i EU. Prema ovim razmišljanjima, zemlje koje nisu dio EU dobile bi tehničku i finansijsku pomoć za demokratizaciju i dostizanje standarda, ali da ne bi dobile punopravno učlanjenje.

S druge, pak, strane, Šolc smatra ne samo da bi proširenje trebalo da ostane, već da bi ga trebalo i dodatno ubrzati. Kako smo prije nekoliko dana pisali, Šolc želi reaktivirati Berlinski proces kao mehanizam ubrzanog prijema zemalja zapadnog Balkana u EU kroz ekonomsku regionalnu saradnju. Francuska, Nizozemska i Danska su i tokom mandata njemačke kancelarke Angele Merkel bile rezervisane prema ovom njemačkom prijedlogu, a Makron je isticao da je prvo potrebno politički reformisati EU prije nego što se razmisli o daljim koracima ka članstvu. Makron želi veću političku uniju, veću odbrambenu autonomiju Evrope i čvršću zajedničku fiskalnu uniju. Ne računajući veću političku uniju, koju Njemačka prihvata, ta zemlja je bila veliki kočničar ovakve francuske vizije, ali je popustila pristavši da EU preuzme zajedničke dugove u fondu za oporavak od korone, a nakon početka ukrajinskog sukoba prihvatila je i jaču ulogu Evrope u odbrambenim pitanjima.

Međutim, glavna prepreka je bila i ostala veto u Evropskom savjetu, koji i Francuska i Njemačka žele da ukinu ili ograniče, ali male zemlje poput Mađarske žele da zadrže jer im daje veliku moć, što se sada vidi i po pitanju uvođenja sankcija Rusiji na naftu.

Kad se sve sabere i oduzme, nema velikog napretka po pitanju reforme EU, što vjerovatno znači da neće biti značajnije promjene kad su u pitanju evropske integracije zapadnog Balkana. Iako je i ranije zapadni Balkan bio predmet prepiranja u EU, pitanje prijema Ukrajine dodatno je zaoštrilo odnose između pobornika i protivnika proširenja među zemljama članicama.

Zasad, zapadni Balkan dobija velike ekonomske pogodnosti bliskosti s EU, što se posebno vidi kroz velike planove EU poput Zelene agende ili Investicionog fonda za zapadni Balkan. Međutim, EU sve više pritišće zemlje regiona, posebno Srbiju, da uvedu sankcije Rusiji, a da bi zauzvrat dobile veću ekonomsku pomoć i projekte.

To se i juče posebno vidjelo nakon sastanka Aleksandra Vučića, predsjednika Srbije, sa Manuelom Saracinom, specijalnim izaslanikom za zapadni Balkan Njemačke, u Beogradu. Saracin je novinarima nakon sastanka s Vučićem poručio da Srbija treba da se postepeno usaglasi sa spoljnom politikom EU te je ustvrdio da je ubijeđen da je srpskom narodu EU atraktivnija od Rusije.

"Jasno je da od nove vlade očekujemo jasnije korake, ne prema nama, već prema svom javnom mnjenju", naveo je Saracin.

Većina analitičara koje smo juče kontaktirali još nema jasno mišljenje o tome kakve će biti konkretne posljedice ovog prijedloga.

Adnan Ćerimagić, analitičar Inicijative za stabilnost iz Berlina, kaže za "Nezavisne" da je još teško reći kako će se ovaj prijedlog dalje razvijati.

"Predsjednik Makron tvrdi da je njegova vizija da to bude dopuna proširenju i da ne isključuje da zemlje koje su dio toga postanu članice EU. Međutim, on je stavio veoma jasno do znanja da on nije za brzo proširenje EU", ocjenjuje on.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije