BiH

Francuska želi prvo reformu EU pa novo proširenje

Francuska želi prvo reformu EU pa novo proširenje
Foto: Tanjug | Makron rekao da EU ima zadatak da preispita pravila unutar EU da može brže da donosi odluke
Dejan Šajinović

BANJALUKA, BRISEL - Najave iz Francuske, koja je prije tri sedmice počela šestomjesečno predsjedavanje Savjetom EU, da bi prije proširenja prvo trebalo reformisati EU, analitičari tumače kao odlaganje perspektive za članstvo zapadnog Balkana u toj asocijaciji.

Podsjećanja radi, Emanuel Makron, predsjednik Francuske, predstavljajući program predsjedavanja dao je veliki prioritet zapadnom Balkanu tokom svog predsjedavanja EU, najavljujući i veliki samit, ali je istovremeno jasno stavio do znanja da članstva nema prije reforme. 

"Modernizovali smo proteklih mjeseci metodologiju pristupanja, ali mi moramo jasno i konkretno reći da u sadašnjem obliku EU ne može funkcionisati sa 31 ili 32 zemlje. To jednostavno nije moguće. Mi imamo zadatak da preispitamo pravila unutar EU da možemo brže da donosimo odluke. To je Evropa u kojoj zapadni Balkan ima svoje mjesto", rekao je Makron i dodao da je to tema koju će Francuska pokrenuti na konferenciji EU sa zemljama zapadnog Balkanam, koja je planirana za maj.

Faris Kočan, ekspert za odnose EU i zapadnog Balkana, za "Nezavisne novine" kaže da Makron vješto koristi temu koja je njemu jako važna - reforma EU i stvaranje jače strateške autonomnije EU - kako bi zemlje koje su za članstvo zapadnog Balkana motivisao da prihvate njegov koncept reforme, jer je njegova poruka da tek reformisana EU može primiti nove članice. 

"Makron ide u ideju proširenja kroz svoje političke ideje, s kojima bi mogao da pobijedi na sljedećim izborima i jako pazi na javno mnjenje kod kuće, gdje većina Francuza misli da su ranija proširenja bila loša i da ne smije doći do proširenja na zapadni Balkan prije reformi. A te reforme su vezane na unutaršnje paralize uz donošenje odluka. Makron kaže da bi se način donošenja odluka morao promijeniti na način da se odluke donose kvalifikovanom većinom i da se spriječe pojedine zemlje da ulažu veto, što usporava EU i slabi je na spoljnom planu", kaže on. 

Tanja Topić, analitičarka iz Banjaluke i dobra poznavateljka njemačke spoljne politike, skeptičnija je jer smatra da će reformisanje EU biti dugotrajan proces, što bi onda značilo da vezivanje proširenja za to pitanje znači odlaganje unedogled.

"Proces reformisanja EU zahtjevan je i išao bi birokratskim puževim korakom, tako da to još više udaljava zemlje zapadnog Balkana od EU. Mislim da bi upravo na ovom tragu moralo doći do kopernikanskog obrta u pristupu zemalja zapadnog Balkana članstvu u EU - sprovođenje reformi i insistiranje na njihovom sprovođenju zarad uređenja samih tih država, zarad njih samih i stvaranja pristojnijih i uljudnijih društava. Ako se na tom putu jednom sretnu s manje bremenitom i manje birokratizovanom EU, koja baštini i dalje evropske vrijednosti, to je već dobar pomak", kaže Topićeva za "Nezavisne novine".

Naglašava da Makronov stav predstavlja diplomatski način da se kaže da se proširenje EU odgađa na neodređeno vrijeme. 

"Pritom, ne treba očekivati da će bilo ko, pa i Njemačka, pogurati ulazak zemalja Balkana u EU, pogotovo ove u kojoj se uveliko raspravlja o mogućem novom ratu", rekla je Topićeva.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije