SARAJEVO - Protesti, "talačka kriza", smrt bebe, stranačka trvenja i višegodišnje neusvajanje presude u slučaju "Sejdić-Finci", kao i politička i ekonomska kriza u Federaciji samo su još više usporili evropski put Bosne i Hercegovine, upozoravaju funkcioneri EU.
Od uspostavljanja mira 1995. godine, BiH je podijeljena na dva entiteta - Federaciju BiH i Republiku Srpsku u kojoj žive tri konstitutivna naroda - Bošnjaci, Srbi I Hrvati čiji politički predstavnici umjesto da nude rješenje problema svakodnevno razmjenjuju međusobne optužbe.
I dok je do ulaska Hrvatske u EU ostalo svega nekoliko dana, u BiH više nego ikada dolazi do podjela i međusobnih optuživanja na relaciji Federacija i Republika Srpska, ali i u samoj Federaciji gdje etničke podijele između Bošnjaka i Hrvata postoje u gotovo svim sferama društva, ocjena je stranih i domaćih medija.
Inače, pet godina od potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) BiH EU taj dokument još nije stupio na snagu, a "glavni kamen spoticanja" je primjena presude Međunarodnog suda za ljudska prava u Strazburu u slučaju "Sejdić-Finci", koja bi trebalo da omogući predstavnicima manjina da se kandiduju za najviše državne funkcije.
Visoki predstavnici EU, naime, smatraju da su odnosi Brisela i Sarajeva trenutno lošiji u odnosu na raniji period i da političari BiH nisu zainteresovani za njeno približavanje Uniji i budućnost građana već da isključivo gledaju ličnu korist, javio je radio "Dojče vele".
Izvjestilac za BiH u EP, Doris Pak, ocjenjuje da je "nemoguće pomoći nekom ko ne želi da mu se pomogne".
Ona je za "Dojče vele" navela da je prema BiH "stroža od drugih jer želi da joj pomogne" i ponavlja da je osnovni problem nedostatak volje i saradnje među političkim liderima u BiH, a sve na štetu građana i zemlje.
Pak je rekla i da je pozvala Evropsku komisiju da razmisli o suspenziji Prelaznog sprazuma koji je sa BiH na snazi, ali i suspenziji pretpristupne pomoć jer, kako kaže, EU nema druge instrumente kojim bi ih mogla natjerati da shvate i rade ono što moraju.
Visoki predstavnik u BiH Valentin Incko smatra da posljednji protesti u BiH predstavljaju pozitivan razvoj događaja u toj zemlji i da je iznenađen da se oni nisu dogodili ranije jer, kako je naveo, kao i u svakom drugom društvu, građani dođu do tačke kada kažu dosta.
On, naime, smatra da je politička elita BiH tim protestima pozvana na rad - i to ne od međunarodne zajednice, nego od građana.
Zato, smatra Incko, svaki izabrani funcioner mora da shvati da su ovi protesti rezultat opravdanog ogorčenja i potpuno shvatljivog nestrpljenja.
S druge strane, predsjednik Srpske Milorad Dodik je ocijenio da su takozvani građanski protesti u Sarajevu proteklih dana sastavni dio politike Bošnjaka s ciljem da se razgradi dejtonska struktura i da se napravi unitarna BiH.
Ministar bezbjednosti BiH i lider Saveza za bolju budućnost Fahrudin Radončić je, međutim, najavio je povlačenje te stranke iz grupe šest vodećih stranaka u BiH zato što se, kako je rekao, stvari unutar "šestorke" usložnjavaju.
A nakon protesta i višednevne blokade državnih institucija BiH zbog blokade zgrade u kojoj su u Sarajevu te institucije smještene, ambasador SAD u BiH Patrik Mun i predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denis Bećirović pozvali su se zaposlene da se vrate na svoja radna mjesta i da nastave da rješavaju otvorena pitanja.
Protesti u Sarajevu i "talačka kriza" dogodili su se početkom mjeseca kada je grupa građana bokirala zgradu državnh institucija zahtijevajući hitno donošenje zakona o jedinstvenom matičnom broju. Među dvije hiljade zaposlenih u zgradi se u tom trenutku nalazilo i oko 200 stranaca iz 27 zemalja.