BiH

Gardijan: BiH je zastrašujuća slika evropske budućnosti

Gardijan: BiH je zastrašujuća slika evropske budućnosti
Gardijan: BiH je zastrašujuća slika evropske budućnosti
Agencije

LONDON - Građani Bosne i Hercegovine pokazuju Evropi kako da izbjegne katastrofu sličnu onoj prije 100 godina, a Sarajevo je slika novije evropske prošlosti, ali bi moglo biti i ogledalo evropske budućnosti, piše londonski list "Gardijan" (The Guardian).

Tačno 30 godina nakon što je u Sarajevu 1984. godine upaljen Olimpijski plamen, taj grad je ponovo bio u plamenu, navodi se u tekstu, uz podsjećanje da su demonstranti nedavno palili zgrade vlade u izlivu gnjeva zbog socijalne situacije, rasprostranjenog siromaštva, ekonomije na izdisaju i stagnacije društvenog i političkog života.

"Kada je 1984. godine upaljena baklja, imao sam sedam godina i živio preko puta Olimpijskog stadiona. Nismo mogli dvije nedelje da spavamo, toliko je moćan bio taj plamen", sjeća se autora teksta Igor Štiks, Sarajlija koji sada živi u Edinburgu.

"Ipak, u to vrijeme bili smo veoma srećni: bio je to plamen prosperiteta, mira i beskrajnih mogućnosti", naveo je on i istakao da je Sarajevo tada projektovalo sliku onoga što Evropska unija očekuje od svojih članica: sliku prosperitne, raznolike i sekularne zemlje sa razvijenom industrijom, socijalnom jednakošću, zavidnom društvenom mobilnošću i čvrstim rastom.

Deceniju poslije zimske Olimpijade, Sarajevo je bilo u ruševinama, kao sušta slika onoga što je Evropa mislila da je ostavila iza sebe: bio je to razoreni grad pod opsadom, žrtva probuđenog nacionalizma i sektaštva, navodi se u tekstu.

"A sada Sarajevo i Bosna ponovo drže ogledalo Evropi, njenoj sadašnjosti i njenoj budućnosti...sa eksplozijom gnjeva i anarhijskog uništavanja svih simbola političke, socijalne i ekonomske moći", ukazuje autor članka britanskog dnevnika.

On navodi da su, gotovo 20 godina poslije Dejtonskog sporazuma, kako se čini, lokalna elita i međunarodni akteri postigli konsenzus po jednom jedinom pitanju, a to je kako da brzo uspostave kapitalizam u zemlji.

Ipak, konstatuje se u tekstu, masovna privatizacija je dovela do skoro totalne deindustrijalizacije i zavisnosti od uvoza robe i usluga koje finansira dužničko ropstvo građana i njihova slaba država.

Kao rezultat, etno-nacionalistička elita, u velikoj mjeri odgovorna za rat, nagrađena je u miru ne samo etničkom podjelom, već i cjelokupnim bogatstvom teritorija koje kontroliše, a to je ista ona elita koju su međunarodna zajednica i EU, preko "visokih predstavnika", tretirale kao svoje glavne partnere, navodi se u članku.

Međutim, napominje autor, postoji jedna velika razlika u poređenju sa neredima koji su izbili u drugim evropskim gradovima: ovo nije pobuna diskriminisanih grupa, već ustanak stanovništva koje je podvrgnuto ekonomskoj, socijalnoj i političkoj oskudici.

"Upravo je tu Bosna slika evropske budućnosti: slika neukrotivog stanovništva iscrpljenog mjerama štednje i prepuštenog samom sebi nakon što su propali i poslednji ostaci socijalne države, slika države bez izgleda za rast, pod upravom sumnjive elite", ukazuje se u tekstu.

Ipak, BiH danas šalje jednu drugačiju sliku, napominje autor, objašnjavajući da su uspostavljeni plenumi širom zemlje, kao dokaz da ljudi jesu očajni i bijesni, ali i riješeni da se bore za bolji život uprkos institucionalnim preprekama.

"Bosna nam prikazuje scenarija nereda u drugim evropskim gradovima, ali i izlaz, kroz borbu građana za socijalnu pravdu, jednakost i demokratiju", ukazuje se u tekstu.

Zapravo, Bosna pruža sliku onoga što Evropa mora da postane kako ne bi ponovo doživjela katastrofu kao pre 100 godina, kada je ubistvo Franca Ferdinanda u Sarajevu označilo početak Prvog svjetskog rata, samo je pitanje da li će Evropa shvatiti poruku građana BiH, zaključuje se u tekstu "Gardijana".

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Promocija

Na 23. MFC konferenciji AMFI uputio poziv za podršku pristupu fondovima

Marketing tim / 20.09.2021 08:24

Sarajevo – U organizaciji MFC-a (Microfinance Centre), od 14. do 16. septembra, održana je 23. konferencija pod naslovom „Pandemijski restart“. Na konferenciji je aktivno sudjelovalo Udruženje mikrokreditnih organizacija u BiH – AMFI.

AMFI BiH | Na 23. MFC konferenciji AMFI uputio poziv za podršku pristupu fondovima

Na međunarodnoj virtuelnoj konferenciji u 40 sesija učestvovalo je 100 govornika. Konferencija je poslužila kao sjajna platforma za razmjenu znanja i iskustava predstavnika institucija i organizacija iz sektora mikrofinansiranja, kao i regulatora i kreatora politika, iz čak 36 zemalja.

U fokusu konferencije je bila digitalizacija i zeleno (eko) mikrofinansiranje, od globalnih do regionalnih  trendova, dok je poseban osvrt dat na preovladavanje pandemijske krize i kreiranje novih poslovnih modela u ovom sektoru.

Stabilnost sektora

Predsjednica AMFI-ja i članica Odbora MFC-a, Elma Zukić, na panelu za Balkan i Istočnu Evropu, kojim je otvoren prvi dan trodnevne konferencije, govorila je o izazovima poslovanja mikrokreditnog sektora u BiH u vrijeme ekonomske krize s kojom se naša zemlja suočila uslijed posljedica pandemije COVID-19, te o mjerama koje je sektor primjenio kako bi održao poslovanje ali i zaštitio interese svojih klijenata.

„Ponosno mogu istaći kako je tokom pandemije mikrokreditni sektor u BiH održao stabilnost, gdje je, u skladu sa odlukama i preporukama regulatora, proaktivnim pristupom novonastaloj situaciji, odnosno individualnim rješenjima za svakog klijenta zadržan kontinuitet u poslovanju“, izjavila je Zukić.

U panel diskusiji, pored drugih učesnika, sudjelovala je i predstavnica zakonodavne vlasti iz BiH, Snježana Rudić, pomoćnica ministra finansija RS-a, koja je predstavila poduzete aktivnosti sa aspekta podrške vlasti BiH i RS-a ovom sektoru, te naglasila važnost formiranja Garantnog fonda RS-a, kao snažne podrške u periodu pandemije klijentima i organizacijama mikrokreditnog sektora.

Vrlo interesantne informacije o budućim ulaganjima Evropske unije u zemlje Zapadnog Balkana, iznio je Roberto Estelles Colom, ispred Evropske komisije. Kazao je kako se u narednih sedam godina očekuju investicijska ulaganja u iznosu od 9 milijardi EUR-a, naravno uz ispunjenje određenih preduslova.

Ove investicije će donijeti nove garancije za Zapadni Balkan i podizanje ulaganja u iznosu od 20 milijardi EUR-a, što uključuje javnu infrastrukturu i privatni sektor. Ovaj ekonomski investicijski plan ima šest velikih prioriteta: transport, clean (čista) energija, zelene i digitalne transformacije, kompetencije privatnog sektora te razvoj ženskog poduzetništva.

„Na konferenciji smo zatražili podršku ka pristupu BiH fondovima mikrokreditnog sektora, posebno u oblastima zelenog finansiranja, ženskog poduzetništva, digitalne transformacije društva ali i finansijske uključenosti najpotrebnijim kategorijama građana, stoga smo izrazili spremnost da Udruženje mikrokreditnih organizacija u BiH - AMFI i sektor mikrokreditiranja uz znanje, iskustvo i spremnost daju punu podršku realizaciji navedenog”, pojasnila je Zukić podsjetivši kako BiH, između ostalog,  nije iskoristila mogućnost pristupa EaSI fondu (Program Evropske unije za zapošljavanje i društvene inovacije), koji ubrzo i ističe.

Jedan od zaključaka konferencije je da će mikrofinansiranje naći svoj put u ovom vrlo dinamičnom periodu promjena, uz eksponencijalni rast primjene tehnologija vodeći računa o potrebama klijenata. Period pandemije je upravo ukazao na potrebe snažne finansijske inkluzije, uz naglasak da je finansijska sredstva potrebno učiniti dostupnim za sve građane.

Najavljena konferencija o mikrokreditnom sektoru u BiH

Predstavnici mikrokreditnog sektora u BiH aktivno su predstavili postignuća u oblasti zelenog mikrofinasiranja, jačanja digitalnih poslovnih vještina klijenata ali i u digitalnoj transformaciji finansijskog sektora sa fokusom na mikrokreditiranje.

Učešće na godišnjoj konferenciji Mikrofinansijskog centra - MFC-a, čijih 113 članica pruža odgovorne mikrofinansijske usluge za gotovo dva miliona klijenata u zemljama Evrope, Azije ali i šire, bilo je prilika i da se najavi velika online konferencija o mikrokreditnom sektoru u BiH „Novo doba za mikrofinansijski sektor u BiH“, koja će se održati u novembru, a na kojoj će se razgovarati o finansijskoj pismenosti, razvojnim perspektivama sektora, upotrebi novih tehnologija, te o razvoju zelenog mikrofinansiranja u BiH.

Najčitanije