HAG - Britanski general Rupert Smit potvrdio je danas u Haškom tribunalu da, poslije pada granate na sarajevsku pijacu "Markale", 28. avgusta 1995, nije prihvatio prijedlog generala Ratka Mladića da se formira zajednička komisija koja bi istražila incident, obrazloživši da je on, "a ne neka komisija trebalo da donese odluku".
General Smit je 1995. godine bio komandant Unprofora za BiH. Poslije incidenta na pijaci, poznatog kao "Markale 2", za koji je optužena srpska strana, on je tražio bombardovanje srpskih ciljeva.
Prijedlog generala Mladića bio je da u zajedničkoj komisiji budu predstavnici Unprofora i muslimanske i srpske strane. Smit je rekao da mu je izgledalo da "to neće biti praktično izvesti" i da je "informacije o incidentu već dobio od svojih ljudi".
"Ja sam morao da donesem tu odluku i na meni je bilo da to uradim, a ne na nekoj komisiji", izjavio je Smit, trećeg dana svjedočenja na suđenju generalu Mladiću.
Upitan da li je to bila odluka da se bombarduju srpski ciljevi, svjedok je odgovorio: "Da, o toj se odluci radilo, da li je bio napad da zaštićenu zonu".
General Smit je potvrdio i izjavu datu 2003. godine haškim tužiocima, prema kojoj "nijedna stana u sukobu nije postupala u skladu sa konvencijama o ratu, uključujući Ženevske konvencije, osim kada je to njima odgovaralo, a terorisanje civila bilo je sastavni dio njihovog djelovanja".
U iskazu pred sudom, on je rekao da "ne može da se sjeti da li je tada govorio o konkrentom incidentu, ili o sve tri strane".
Smit je na pitanje da li je vazdušne i artiljerijske napade na Srbe smatrao ličnim obračunom između njega i generala Mladića odgovorio: "To je bilo lično u smislu da sam pokušao njega kao komandanta da natjeram da promijeni stav, nije bilo lično ni na koji drugi način".
Upitan odakle mu mandat da generala Mladića ponizi time što su međunarodne snage za metu uzele selo u kojem su sahranjeni njegovi roditelji, Smit je rekao da je meta bio vojni objekat, a da je "bosanskoj štampi rečeno da Mladić više nije mogao da štiti posmrtne ostatke svojih roditelja".
"To se ticalo sigurne zone, zone isključenja i Londonske konferencije. Ukoliko je Ratko Mladić bio ponižen, sve što je trebalo je bilo da stane", izjavio je Smit.
Svjedok nije mogao da se sjeti prepiske u kojoj ga je srpska strana obavještavala o krijumčarenju goriva za Armiju BiH u zaštićenim zonama Sarajevo, Goražde, Žepa i Srebrenica.
"Čuo sam za tako nešto, to se navodno dogodilo. Naložio sam da se utvrdi da li se to dešavalo. Ne sjećam se da sam dobio odgovor koji bi to potvrdio", rekao je Smit.
Za žalbe generala Mladića da se aerodrom u Tuzli koristi za potrebe Armije BiH i time ugrožavaju potpisani dogovori, svjedok je rekao da su "žalbe bile opravdane".
Upitan da li je zbog toga došlo do nesuglasica između NATO i UN, zbog namjere da se muslimani naoružaju, naročito sa američke strane, Smit je odgovorio da se on "nije pozivao na politička tijela".
Na pitanje da li mu je bilo poznato da su muslimanske snage otvarale vatru iz zaštićene zone Srebrenica, koja je trebalo da bude demilitarizovana, Smit je odgovorio da bi "morao da provjeri Sporazum o demilitarizaciji" i da misli da se on "nije odnosio na lako naoružanje".
Smit je potvrdio i da je znao da su muslimanske snage kod Srebrenice ubile jednog pripadnika Unprofora, ali mogućnost da NATO reaguje, kako je rekao, "nije razmatrana".
Tužilac je u dodatnom ispitivanju imao jedno pitanje za svjedoka: zašto se niste obratili Mladiću u vezi sa Markalama i zajedničkom komisijom.
Britanski general je odgovorio da je "stav bio zasnovan na njegovom iskustvu i iskustvu njegovih prethodnika da, kad se pomene zajednička komisije, počne da se raspravlja jeste-nije, i pitanje je kako će to da funkcioniše".
Glavni pretres se nastavlja sutra, kada će tužilaštvo izvesti novog svjedoka.