Načelnik Zajedničkog štaba Oružanih snaga BiH, general-pukovnik Senad Mašović govorio nam je o nedavnoj posjeti SAD i unapređenju OS BiH...
Bili ste u službenoj posjeti Sjedinjenim Američkim Državama. O čemu ste razgovarali sa tamošnjim zvaničnicima i kako oni vide sadašnju sigurnosnu situaciju u Bosni i Hercegovini?
- Tokom službene posjete Sjedinjenim Američkim Državama delegacija Oružanih snaga BiH je imala priliku sastati se sa najvišim zvaničnicima Ministarstva odbrane SAD (Pentagona), kao i najvišim zvaničnicima savezne države Maryland, sa kojom naša država ima jako uspješnu saradnju koja traje gotovo 20 godina. Bila je to prilika za razgovore o trenutnoj bilateralnoj saradnji između Oružanih snaga SAD i BiH, te razmjeni mišljenja i stavova u pogledu na trenutne sigurnosne i druge izazove sa kojima se susreće današnji svijet, ali u velikoj mjeri i Bosna i Hercegovina i njene Oružane snage. Tokom sastanaka istaknuta je potreba razvoja dosadašnje saradnje, kao i stvaranja mogućnosti koje će osigurati uspješnu realizaciju izvršenja zakonom definisanih zadataka Oružanih snaga BiH, kao i njenih propisanih misija.
Razgovarano je i o direktnoj i brzoj pomoći OS BiH u jačanju i unapređenju protivzračne odbrane, zračne mobilnosti i protivoklopnih sistemima, kao i obuci na novoj opremi, ali i učešću u zajedničkim vježbama. Ono što sam posebno istakao jeste da je u ovom trenutku od krucijalne važnosti kako za SAD, tako i za ostale zemlje članice NATO-a, da brzim rješenjima izvrše dodatno jačanje kapaciteta i sposobnosti kredibilnih i posvećenih partnera kao što su OS BiH.
Sagovornici su iskazali veoma jasnu posvećenost, uvažavanje i visoki respekt spram onoga što rade Oružane snage BiH, razumijevanje važnosti i uloge OS BiH te spremnost za pružanje direktne podrške i pomoći u procesu osiguranja i jačanja ukupnih kapaciteta OS BiH, kao i implementaciji projekata koji imaju za cilj proširenje saradnje sa civilnim strukturama, a posebno u oblastima koje se odnose na obrazovanje, zdravstvo, ekonomiju i druge moguće kapitalne projekte ulaganja u BiH.
Švedska i Finska su ljubomorno čuvale vojnu neutralnost, međutim najavljuje se da bi od ljeta i one mogle postati članice NATO saveza. Koliko je agresija na Ukrajinu uticala na to da se mnoge zemlje okreću savezništvu?
- Agresija na Ukrajinu je najveći izazov za Evropu i savremeno društvo. Nijedna situacija nije brže ujedinila NATO i EU kao što je rat u Ukrajini. Sada kada je budućnost Evrope bila direktno ugrožena, međunarodna zajednica je naučila da treba veoma brzo i adekvatno reagovati, te biti spremna da daleko jače odgovori na sve izazove sa kojima se suočava savremeni svijet. U svjetlu narušenog sigurnosnog ambijenta te procjene sigurnosne situacije, Švedska i Finska razmatraju mogućnost slanja aplikacije za pristupanje NATO savezu. Ove države imaju veoma duboku i sveobuhvatnu saradnju sa NATO-om, i zapravo samo u formalnom smislu nisu članice NATO-a, dok su u svakom drugom smislu uključene u procese NATO saveza. Kada govorimo o prelasku iz statusa neutralnosti u aktivnu aplikaciju za priključivanje NATO-u, uvažavam opredjeljenje država, ali danas je neutralnost imaginarni pojam i po mnogo čemu je neutralnost najskuplji i najnesigurniji oblik za pitanje sigurnosti jedne države.
Koliko je dobro to što je i naša zemlja tema na sastancima članica Pakta?
- Shvatili smo poruke sekretara NATO-a koji nam je dao podršku kada je u pitanju naš put u EU i NATO. Kroz nastavak reformskih procesa jačaju se država, ekonomija, mogućnost da mladi ljudi ostanu u BiH i kreira se neuporedivo drugačiji ambijent na međunarodnom planu. Od mnogobrojnih benefita članstva u NATO-u, države članice pristupaju inicijativi "pametne odbrane" (smart defence) NATO-a, koja zagovara razvoj odbrambenih sposobnosti država članica Saveza, u uslovima ograničenih ulaganja u odbrambene proračune, gdje bi imali pristup daleko značajnijim i većim resursima bilo koje članice NATO-a. Kroz tu integraciju, sa malim ulaganjima, benefiti za državu su enormni, kako u vojnom, tako i u političkom i svakom drugom području od interesa za državu BiH i njene građane. Put BiH ka NATO-u je i Zakonom o odbrani BiH jasno definisan. Mi u Oružanim snagama BiH smo u potpunosti posvećeni implementaciji svih NATO normi i standarda i ono što nas posebno hrabri jeste da imamo podršku naših strateških partnera.
Koliko nečinjenje državne vlasti usporava proces evroatlantskih integracija pa i minimizira sve ono što su OS BiH dosad ispunile od zadaće na tom putu?
- Kao što je već poznato, budžetski okvir za potrebe Ministarstva odbrane i OS BiH nije zadovoljavajući i dosadašnje kretanje odobrenog budžeta nije pratilo dinamiku i nivo potreba razvoja i opremanja Oružanih snaga BiH. Potrebno je povećati budžetska izdvajanja za odbranu kao primarnog uslova za dalji razvoj OS BiH. Nama je potrebna stalna podrška nadležnih institucija BiH u smislu boljeg i kvalitetnijeg artikulisanja ukupnih potreba OS BiH, kroz značajno bolji budžetski okvir. Takva podrška će osigurati sredstva za dostizanje potrebnih operativnih sposobnosti za ostvarivanje svih zadataka i realizaciju svih planskih aktivnosti, koje, u skladu sa misijom OS BiH definisanom Zakonom o odbrani BiH, realizujemo na cijeloj teritoriji BiH i za dobrobit svih građana BiH. Napominjem da su budžetska izdvajanja za OS BiH najniža u Evropi, a i šire, što je neprihvatljivo i nepojmljivo u trenutnom ambijentu i pri razumijevanju sadašnjih i budućih izazova sa kojima se suočavaju mnoge države svijeta. Jake Oružane snage BiH treba da budu apsolutni interes svih u BiH.
Stalno ističete potrebu unapređenja ukupnih kapaciteta OS BiH. Na šta se sve to odnosi?
- Iako imamo probleme i izazove sa kojima se permanentno suočavamo, a koji proističu iz neadekvatnog budžetskog okvira, nastavljamo da izvršavamo sve svoje obaveze i zadatke. Ono što mi želimo je nastavak svih naših aktivnosti kroz adekvatan budžetski okvir koji će omogućiti poboljšanje statusa pripadnika OS BiH, bolje opremanje, investicije i modernizaciju, u skladu sa usvojenim Pregledom odbrane i Planom modernizacije, te Partnerskim ciljevima u okviru NATO procesa.
Unapređenje ukupnih kapaciteta OS BiH je jako bitno za nastavak puta reforme. Naravno, da bi Oružane snage BiH imale mogućnost da ispunjavaju sve zakonom o odbrani propisane i definisane zadatke potrebno je da imaju mogućnost, sredstva, opremu i neophodnu podršku. U cilju kreiranja mogućnosti za izvršenje svih zakonom o odbrani propisanih i definisanih zadataka, OS BiH su razvile 17 kapitalnih projekata koji podrazumijevaju sve potrebe i funkcije OS BiH u procesu modernizacije i nabavke opreme, sredstava, ali i poboljšanja infrastrukture. To se odnosi i na potrebe za unapređenje kapaciteta zaštite zračnog prostora, protivzračne odbrane, unapređenje kapaciteta i sposobnosti za blisku zračnu podršku i modernizaciju kapaciteta logistike, kao i unapređenje zračne i kopnene mobilnosti.
Kada govorimo o jačanju kapaciteta OS BiH, bitno je naglasiti da imamo snažnu međunarodnu podršku te u skorije vrijeme očekujemo konkretnu pomoć strateških prijatelja. Međutim, i pored podrške naših prijatelja, i dalje nam je potreban budžetski okvir koji će nam dati mogućnost da kapacitete podignemo na nivo stvarnih potreba, a u skladu sa trenutnim vremenom i izazovima prevazilaženja tehnološkog zaostatka sa kojim se mi suočavamo. Smatram bitnim da u uslovima kompleksnog sigurnosnog okruženja bolje prepoznavanje potreba OS BiH uz kreiranje adekvatnog budžetskog okvira stvara pretpostavke za nastavak procesa razvoja vojnih kapaciteta i poboljšanja elemenata interoperabilnosti BiH, kao i dostizanja potrebnog nivoa interoperabilnosti sa snagama NATO-a, te stalnog usvajanja NATO standarda dizajniranih kroz prihvaćene partnerske ciljeve MO i OS BiH.
Na kraju našeg razgovora general-pukovnik Mašović je poručio da Oružane snage BiH po mnogo čemu predstavljaju crvenu liniju svim koji ne žele dobro BiH. Oružane snage BiH se moraju jačati i to će se zasigurno i desiti kako kroz forme multilateralne, tako i kroz bilateralne saradnje sa našim posvećenim i jakim strateškim partnerima. Oružane snage BiH su na međunarodnom planu i te kako prepoznate i priznate, te imaju jake partnere, pa tako i država Bosna i Hercegovina.
(Objavljivanje ovog teksta je dijelom finansirano grantom Ministarstva vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država (Department of State). Mišljenja, nalazi i zaključci koji su ovdje navedeni pripadaju autorima i ne odražavaju nužno mišljenja, nalaze i zaključke Ministarstva vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država.)
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.