SARAJEVO - Ključni prioriteti Bosne i Hercegovine su temeljito ispunjavanje uslova za aplikaciju za članstvo Bosne i Hercegovine (BiH) u Evropsku uniju (EU) i ispunjavanje uslova za korištenje Instrumenata pretpristupne pomoći (IPA) sredstava iz novog koncepta IPA 2, rekao je Halid Genjac, član Zajeničke komisije za evropske integracije Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
"Nakon britansko-njemačke inicijative, imajući u vidu ono što je urađeno i ono što nije urađeno, da bi podnijeli kredibilnu aplikaciju za članstvo nama je bilo postavljeno da mi moramo usvojiti efikasan mehanizam koordinacije i usvojiti reformsku agendu i početi je provoditi. Nakon svega toga, u početku su bila ta dva uslova, da bi zatim bila dodana i adaptacija Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) u smislu rješavanja takozvane tradicionalne trgovine nakon ulaska Hrvatske u EU", naglašava Genjac.
Naveo je da je Reformska agenda usvojena kao skup mjera koje Bosna i Hercegovina ima namjeru provesti. Član Zajedničke komisije za evropske integracije Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine istakao je da se "dio je počeo se provoditi tako da se može reći da je taj uslov ispunjen".
"Što se tiče mehanizma koordinacije, mi imamo u opticaju prijedlog mehanizma koordinacije na kojem insistiraju predstavnici iz bh. entiteta RS i HDZ BiH, a koji je u velikoj mjeri komplikovan, nefunkcionalan i prijeti da bi mogao zablokirati pitanja na evropskom putu ako bi bio konačno usvojen. Taj mehanizam predviđa šest do sedam stepenica koordinacije sa velikim brojem učesnika u tim tijelima i podrazumijeva prisustvo svih članova tih tijela, te njihov konsenzus u odlučivanju. Ako je bilo ko odsutan nema odluke, a radi se o tijelima koja broje i po dvadesetak članova. Tu ima posla oko mehanizma koordinacije da se on uredi, precizira i učini funkcionalnim", upozorio je Genjac.
Adaptaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) u smislu rješavanja takozvane tradicionalne trgovine nakon ulaska Hrvatske u EU kao uslov BiH, Genjac, ocjenjuje "vrlo komplikovanim".
"Već godinama razgovaramo sa Briselom oko takozvane tradicionalne trgovine nastojeći da zaštitimo bosanskohercegovačke proizvođače mesa, mlijeka i mliječnih prerađevina nakon ulaska Hrvatske u EU. Od nas traži da Hrvatska nastavi u BiH izvoziti sve što je izvozila u okviru CEFTA Sporazuma, a da mi u Hrvatsku ne možemo izvoziti pod tim režimom nego samo po režimu EU. A, to znači vrlo ograničeni izvoz obzirom da to prijeti i da je vrlo opasno po domaće proizvođače. Stoga dugo traju pregovori. Sada nam je to postavljen kao uslov za podnošenje kredibilne aplikacije. Mislim da će tu biti dosta posla oko pregovaranja da se riješi na način da ispunimo uslov i da zaštitimo domaće proizvođače. Vjerovatno će biti rješavano nekim prelaznim periodom i kontingentima u okviru njega", istakao je Genjac.
Naglasio je da je za BiH važno i pitanje ispunjavanja uslova za korištenje IPA 2 sredstva jer novi koncept IPA podrazumijeva sektorski pristup za svaku članicu, bez obzira od etape u kojoj se neko nalazi u pridruživanju EU.
"Imate iste mogućnosti, ali je novina u tome što da bi se sredstva dobila uslov je sektorski pristup, a to podrazumijeva donošenje sektorskih državnih strategija. Dakle morate imati državne strategije za odgovarajuće sektore", naveo je Genjac.
"Imajući u vidu dosadašenje aktivnosti na izradi sektorskih strategija mislim da se nije uradilo puno na tom planu iz razloga što je stalno prisutno političko protivljenje iz bh. entiteta RS za svaku državnu strategiju. Oni se pozivaju da je to nadležnost entiteta. Istovremeno, Brisela traži cjelodržavnu sektorsku strategiju. Mislim da će tu biti jako puno posla i trebaće puno upornosti i traženja kompromisa da se usvoje te strategije i da steknemo uslove", ocijenio je Genjac.
Upozorio je da je BiH nakon usvajanja Okvirne prometne politike "uslovno dozvoljeno da koristi djelimično sredstva iz "Connectivity projekta za infrastrukturu".
"To su prilično ograničena sredstva. Međutim, ukoliko se ne donesu odgovarajuće sektorska strategija za transport mi nećemo moći ni ta sredstva u narednom periodu koristiti. Zato naglašavam da je najkrupniji prioritet u narednoj godini nakon ispunjavanja uslova za aplikaciju za članstvo u EU u Bosni i Hercegovini, da su to sektorske strategije", naglasio je Genjac.