BANJALUKA - Genocid nad Jermenima u Prvom svjetskom ratu, u kojem je ubijeno 1,5 miliona pripadnika ovog naroda, potrebno je uvrstiti u najveća stradanja 20. vijeka, rečeno je večeras na javnoj tribini u Banjaluci.
Njegovo preosveštenstvo episkop zapadno-slavonski Jovan rekao je na ovoj tribini da je nakon 100 godina, ono što se desilo Jermenima priznato kao genocid, što govori da se stradanje ne smije zaboraviti, jer uz veliki lični i kolektivni trud dolazi rezultat borbe za njegovo priznavanje.
On je dodao da se genocid u Prvom svjetskom ratu nije desio samo nad Jermenima, već i nad Asircima, dok je nad Grcima izvršeno etničko čišćenje, njihovim deportovanjem iz Male Azije.
Vladika Jovan je podsjetio da je ove godine izvršena kanonizacija jermenskih novomučenika, što je prva kanonizacija u jermenskoj crkvi u posljednjih 600 godina.
Prema njegovim riječima, određeni broj Jermena se nakon genocida raselio prema Rusiji, a drugi u Liban, odnosno pokrajinu Kilikiju, zbog čega danas jermenska crkva ima dva patrijarha ili katolikosa, od kojih je jedan u Bejrutu, a drugi u Ehmijadzinu u Jermeniji.
Arhimandrit Husig Mardirosijan iz Libana rekao je da su kraj 19. i početak 20. vijeka u istoriji jermenskog naroda obilježeni crnim slovima.
Prema njegovim riječima, od 1894. do 1896. godine pod vladavinom sultana Abdula Hamida u turskom području Sasun ubijeno je 300.000 Jermena, dok je 1909. godine u pokrajini Adana pod Mladoturcima ubijeno 30.000 pripadnika jermenskog naroda.
"Jedna od stvari koje je genocid ostavio iza sebe je i kapela mučenika u pokrajini Kilikiji u Libanu iz 1939. godine, u koju su donesene kosti stradalih iz pustinje Derzur, te pojava siročadi u jermenskom narodu, zbog koje su zapadni misionari otvarali na stotine sirotišta", rekao je Mardirosijan.
On je kao jednu od stvari o kojima se u vezi sa genocidom rijetko govori, naveo takozvani kulturni genocid.