BiH

Pratite nas na Google news

Glamoč ne podiže rampu ćirilici

Glamoč ne podiže rampu ćirilici
Foto: N.N. | Glamoč ne podiže rampu ćirilici
Goran Lajić

GLAMOČ - Djeca srpske nacionalnosti u Osnovnoj školi "Glamoč" u istoimenoj opštini ni ove školske godine nisu u mogućnosti da izučavaju srpski jezik i književnost, jer im, sudeći prema rječima predstavnika Srba, federalne odnosno kantonalne vlasti ne dozvoljavaju ovo pravo, a spominje se i mogući bojkot nastave, mada mnogi misle da to ne vodi do rješenja već dogovor.

Nebojša Radivojša, načelnik Glamoča, kaže da djeca ni ove godine ne mogu da izučavaju srpski jezik, jer im to ne dozvoljavaju vlasti u FBiH, odnosno u Kantonu 10.

"Obraćali su mi se roditelji i slali smo inicijative, ali srpski jezik još nije uveden. Ja se nadam da će se naći politička volja ili dogovor pa da će se ovaj problem ubrzo riješiti. Zasad nema bojkota nastave niti mogu sa sigurnošću da tvrdim da će ga biti, ali bi svakako to mogao biti jedan od prijedloga ukoliko ne dođemo do konačnog cilja", rekao je Radivojša za "Nezavisne".

Đorđe Radanović, predsjednik Odbora za zaštitu prava Srba u FBiH, kaže da svake godine postoje inicijative za uvođenje srpskog jezika u osnovnu školu u Glamoču te da se svake godine o tome razgovara, ali da se to ne sprovodi u djelo.

"Postoji problem jer Srbi nisu konstitutivan narod u Kantonu 10, znači po Ustavu Kantona konstitutivni narodi su samo Bošnjaci i Hrvati i to je akt koji ograničava. Međutim, vlasti u Livnu su dozvolile da se srpski jezik izučava u Grahovu i Drvaru, ali eto iz nekih razloga u Glamoču je drugačija situacija. Može se reći da su u Drvaru i Grahovu to na neki način više prećutni dogovori da se izučava srpski jezik na način kako se izučava, ali do tog prećutnog dogovora se nikako ne uspijeva doći i u Glamoču", pojasnio je Radanović za "Nezavisne". Ističe da je situacija takva iako u školi u Glamoču ima mnogo srpske djece. Naglasio je da spekulacije o eventualnom bojkotu nastave nisu rješenje za ovaj problem.

"Ovdje imamo situaciju da se djeca u školi mogu izjasniti da uče hrvatski ili takozvani bosanski jezik, pa imamo situaciju gdje bosanski plan i program ima određen fond časova na kojim se uči ćirilica, dok po hrvatskom planu djeca neće naučiti ništa od ćirilice", kaže Radanović i dodaje da ovom području Crkva dosta pomaže kako bi djeca naučila ćirilicu. Prema njegovim riječima, Glamoč je jedna od najsiromašnijih opština u BiH, ali ima izuzetno veliku teritoriju.

Anto Ćosić, direktor Osnovne škole "Glamoč", kaže da je ova situacija poznata već godinama te da dosad nije bilo izučavanja srpskoj jezika u ovoj školi.

"Nastavni plan i program donosi resorno ministarstvo, škola tu ne može provoditi nastavne planove i programe te primjenjivati pravilnike koji ne postoje", rekao je Ćosić za "Nezavisne" i dodao da je potrebno da ministarstvo donese takvu odluku u kojoj bi se uveo srpski jezik u nastavni plan i  program. Kaže da u ovoj školi imaju 223 učenika, od čega je njih 74 srpske nacionalnosti.

"U školi je omogućeno izučavanje hrvatskog i bosanskog jezika. S djecom nema problema, djeca se druže, zajedno su na nastavi", rekao je Ćosić.

On ističe da navodnih indicija o bojkotu nastave nije bilo te da sva djeca srpske nacionalnosti redovno prate nastavu s ostalim učenicima. Kako kaže, moguće da je priča o bojkotu bilo u nekim kuloarima ili slično. Dodao je da skorog obraćanja školi roditelja nije bilo u vezi s uvođenjem srpskog jezika, jer škola tu ništa ne može ni preduzeti.

"Prije dvije godine je išao dopis prema resornom Ministarstvu, gdje sam i ja bio na razgovoru s predstavnicima roditelja i Ministarstvom. Tu su bili doneseni određeni zaključci da se uvede kao dopunska nastava, ali to nije realizirano, jer nismo dobili zvaničan dopis o tome", rekao je Ćosić za "Nezavisne".

Iz Ministarstva nauke, prosvjete, kulture i sporta Hercegbosanskog kantona, odnosno Kantona 10, do zaključenja ovog broja "Nezavisnih" nismo dobili odgovor da li će nešto preduzeti u vezi s uvođenjem srpskog jezika u tu školu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije