BiH

Pratite nas na Google news

Godinu dana od presude "šestorci" i samoubistva Praljka

Godinu dana od presude "šestorci" i samoubistva Praljka
Foto: Tanjug | Godinu dana od presude "šestorci" i samoubistva Praljka
N.N.

Na današnji dan 2017. godine Žalbeno vijeće je potvrdilo skoro sve osuđujuće presude koje je Pretresno vijeće izreklo Jadranku Prliću, Bruni Stojiću, Slobodanu Praljku, Milivoju Petkoviću, Valentinu Ćoriću i Berislavu Pušiću u odnosu na događaje koji su se odigrali od 1992. do 1994. godine u osam opština i pet zatočeničkih centara na teritoriji Bosne i Hercegovine.

Žalbeno vijeće izreklo je presudu 29. novembra 2017. godine. Vijeće je takođe potvrdilo kazne koje je izreklo Pretresno vijeće, koje je osudilo Prlića na 25 godina zatvora, Stojića, Praljka i Petkovića na po 20 godina zatvora, Ćorića na 16 godina zatvora, i Pušića na 10 godina zatvora.

Prlić, Stojić, Praljak, Petković, Ćorić, i Pušić osuđeni su za zločine protiv čovječnosti, kršenja zakona ili običaja ratovanja i teške povrede Ženevskih konvencija, konkretno za ubistvo, hotimično lišavanje života, progone na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, deportaciju, protivpravno zarobljavanje civila, prisilni rad, nečovječna djela, nečovječno postupanje, protivpravno i bezobzirno uništavanje imovine širokih razmjera koje nije opravdano vojnom nuždom, uništavanje ili hotimično nanošenje štete ustanovama namijenjenim religiji ili obrazovanju, protivpravne napade na civile i protivpravno terorisanje civila.

Osim toga, Prlić, Stojić, Petković i Ćorić osuđeni su za silovanje, nečovječno postupanje (seksualno zlostavljanje), protivpravno i bezobzirno oduzimanje imovine širokih razmjera koje nije opravdano vojnom nuždom, i pljačkanje javne i privatne imovine po osnovu treće kategorije odgovornosti za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu.

Praljak je takođe osuđen za protivpravno i bezobzirno oduzimanje imovine širokih razmjera koje nije opravdano vojnom nuždom i pljačkanje javne i privatne imovine po osnovu treće kategorije odgovornosti za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu.

Ćorić je ovom presudom ostao osuđen za više zločina za koje snosi odgovornost kao nadređeni. Žalbeno vijeće je takođe potvrdilo zaključak Pretresnog vijeća da su od polovine januara 1993. optuženi bili učesnici udruženog zločinačkog poduhvata, sa izuzetkom Pušića, koji mu se pridružio u aprilu 1993.

Žalbeno vijeće je takođe potvrdilo da je zaključak Pretresnog vijeća da je cilj tog udruženog zločinačkog poduhvata bio stvaranje hrvatskog entiteta u Bosni i Hercegovini koji bi omogućio ponovno ujedinjenje hrvatskog naroda, putem etničkog čišćenja muslimanskog stanovništva.

Žalbeno vijeće je prihvatilo neke žalbene osnove Stojića, Praljka, Petkovića, Ćorića, i Tužilaštva, dok je u potpunosti odbacilo žalbe koje su uložili Prlić i Pušić. Kao posljedica prihvatanja tih žalbenih osnova, žalbeno vijeće je poništilo ograničen broj zaključaka koji su potkrepljivali određene osude sve šestorice optuženih.

Samoubistvo Praljka

Nakon što je Haški sud izrekao presudu protiv njega za zločine protiv čovječnosti u periodu između 1992. i 1995., Praljak je prošle godine oduzeo sebi život u sudnici Tribunala za bivšu Jugoslaviju. Istraga nije pokazala na koji način i u kom trenutku je Praljak dobio kalijum-cijanid koji je popio. Nije utvrđeno da je počinjeno krivično djelo, objavilo je holandsko tužilaštvo.

U srijedu 29. novembra 2017. osumnjičeni Slobodan Praljak bio je prisutan kada je Tribunal za bivšu Jugoslaviju (ICTY) izrekao presudu protiv njega. Nakon što je saslušao presudu, Praljak je uzeo riječ i zatim popio gutljaj iz jedne bočice. Ubrzo nakon toga mu je pozlilo i dva sata kasnije umro je u bolnici "Westeinde".

Sud je istog dana podnio molbu Državnom tužilaštvu u Hagu da sprovede istragu u vezi s Praljkovom smrću.

(N1)

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije