Opštinski sud u Sarajevu, koji ima više od milion neriješenih predmeta, u junu bi trebalo da postane ažuran u svim segmentima, najavio je predsjednik ovog suda Goran Salihović.
"Ranije niste mogli doći u postupak suđenja u roku od dvije godine, a sada smo, vjerovali ili ne, dobili dopis jednog advokata koji se žali što smo ročište zakazali u roku 15 dana", rekao je Salihović.
Najveći problem je, kako je rekao, s rješavanjem tzv. komunalnih predmetima, kojih na kraju svake godine stigne oko 300.000.
NN: Kako se borite s rješavanjem ogromnog broja predmeta koje čine tužbe komunalnih preduzeća protiv građana zbog neplaćanja računa?
SALIHOVIĆ: Pred kraj svake godine nam dođe šleper predmeta. Normalan priliv do novembra je oko 100.000 predmeta, a onda dolaze šleperi sa po 300.000 predmeta. Taj problem neplaćanja jednostavno se prebaci na sud i ispada da sud ne valja. To je u stvari čuvanje socijalnog mira preko leđa suda. Mi smo prvi u BiH oformili dva posebna odjeljenja samo za te komunalne predmete i dozvolili smo stručnim saradnicima da rade na njima. Tako smo rasteretili ostala odjeljenja. Ima oko 800.000 tih predmeta. Efekti se polako vide. Građani su počeli da plaćaju, a mi ćemo preko izvršnih organa ići i u pljenidbu pokretnih stvari. U tim predmetima ima i potraživanja od jedne, dvije ili tri KM. Toliki je njihov broj da, kad bi svih nas više od 600 zaposlenih radili na njima, trebalo bi nam 38 godina rada.
NN: Ima li onda načina da taj problem bude riješen?
SALIHOVIĆ: Mora se uključiti šira zajednica i izvršiti neka reorganizacija u komunalnim preduzećima, koja treba sve da učine da naplate potraživanja. To nije samo problem pravosuđa. Mogu se ugraditi parometri i vodomjeri, pa naplaćivati onoliko koliko se potroši ili isključivati one koji ne plaćaju. Pokrenute su inicijative na tom planu, a u međuvremenu mi smo učinili sve što smo mogli.
NN: Građani se najčešće obraćaju opštinskim sudovima prilikom rješavanja nekih životnih pitanja. Da li se nešto može učiniti da ti postupci ne traju godinama?
SALIHOVIĆ: Sudija u Parničnom i Privrednom odjeljenju ovog suda bio je zadužen u prosjeku sa 3.000 predmeta. Prebacivanjem komunalnih predmeta omogućili smo sudijama da rade predmete koje treba da rade i u ovoj godini prosjek predmeta po sudiji smanjen je na 370 predmeta. Mislim da ćemo oko juna postići ažurnost i moći ispunjavati zakonske rokove od dva mjeseca. Naravno, ne računam prigovore, žalbe i druge stvari koji razvlače postupak. Ranije niste mogli doći u postupak suđenja u roku od dvije godine, a sada smo, vjerovali ili ne, dobili dopis jednog advokata koji se žali što smo ročište zakazali u roku 15 dana. Sve se ovo dešava u posljednjih šest mjeseci. Na početku ove godine imali smo više od milion predmeta i primili 300.000 novih, a urađeno je 270.000 predmeta. Od preostalih 1.032.000 predmeta oko 880.000 čine komunalije. Ostatak čini 60.000 izvršnih predmeta kao konačnih odluka koje treba izvršiti, 60.000 prekršajnih predmeta, a 10.000 je vezano za grunt. Znači, parničnih predmeta i onih iz oblasti privrede i krivice imamo samo 27.000, a to je 2,65 odsto od ukupnog broja. Desetogodišnji zaostatak iz grunta sveden je na mjesec i po, koliko traje uknjižba, a izvadak dobijate za dan do dva. Ostavinski postupak, koji je trajao godinu, sveli smo na 30 dana. Registracija preduzeća je sa osam mjeseci do godinu svedena na dan. Taj rok za registraciju produžen je na pet do sedam dana pošto smo u taj proces uključili i dobijanje poreskog broja, što do sada nismo radili. Krivični referat je potpuno ažuran, a najveći problem su nam komunalni predmeti i izvršni referat.
NN: Koliki je sada rok za dobijanje vlasničkog lista u gruntu?
SALIHOVIĆ: Sarajevski grunt je bio jedna od najgorih gruntovnica u BiH, a možda i u regiji. Bez urgencija niste mogli dobiti list za deset godina. Izvršili smo kadrovske promjene. Određene ljude koji su bili uključeni u korupciju smo sklonili, podnijeli krivične prijave, a grunt smo pojačali volonterima, pripravnicima, stručnim saradnicima, uveli smo dvije smjene, kontrolu i slično. Ukinuli smo prioritete i svi su morali ići po redu. Lično sam doživljavao velike pritiske. Nema ko me nije zvao. To je trebalo izdržati, ali kad smo postali ažurni, sad im više ne treba predsjednik suda da dobiju dokumenat. Vlasnički list se može dobiti za mjesec i po, a izvadak za nekoliko dana. Međutim, sad se borimo da održimo tu ažurnost. Da nismo poduzeli mjere, vjerovatno bi kod nas bilo gore nego ono što se dešavalo u gruntovnici u Zagrebu.
NN: Građani kojima je omogućen otkup nacionalizovanih stanova ne mogu ovjeriti potpis jer Opštinski sud u Sarajevu to više ne radi, za razliku od ostalih sudova u FBiH. Kada će ovo biti riješeno?
SALIHOVIĆ: Od kada je stupio na snagu Zakon o notarima, 1. aprila ove godine, mi više nemamo službe za ovjeru. To je sada u nadležnosti notara i imamo predmete u kojima su notari ovjerili potpis. Ako zakonodavac kaže da to sud treba raditi, mi ćemo to odmah učiniti. Imali smo pritisak i kad je u pitanju bila uknjižba nacionalizovanih stanova.
NN: I kako je to riješeno?
SALIHOVIĆ: Kantonalni sud je potvrdio naše odluke. Sad se loptica vratila na parlament, koji je trebalo da se uključi odmah na početku, kada je i donio zakon. Mi ćemo provesti sve što se može provesti, nemamo interesa da to ne uradimo.
NN: Kako prenatrpanost sarajevskog zatvora utiče na vaš rad?
SALIHOVIĆ: Tu hitno nešto moramo uraditi, jer je nedopustivo da osuđena lica hodaju slobodno po gradu, a da ih ne možemo smjestiti u zatvor, jer nema mjesta.
NN: Jeste li se obraćali ministarstvima i kako riješiti taj problem?
SALIHOVIĆ: Kako da nismo, stalno se obraćamo. Ali kad neko ko je osuđen počini novo krivično djelo, onda se svi uhvate za glavu. Osuđenici bi mogli biti upućivani na izdržavanje kazne tamo gdje ima mjesta, a ne po lokalističkom principu. Recimo, u Tuzli i Orašju ima mjesta, ali je federalni pravilnik ograničavajući faktor u tome.