BEČ - Sedam lica, od kojih su neka iz BiH, uhapšeno je ovih dana u opsežnoj akciji austrijske policije i bečkog Okružnog tužilaštva zbog sumnje na prevaru, neplaćanje obaveza i utaju poreza, u vrijednosti od najmanje 50 miliona evra, potvrđeno je juče "Nezavisnim" iz bečkog Okružnog tužilaštva.
Prema riječima Mihaele Šnel, zamjenika službenika za odnose s javnošću Okružnog tužilaštva iz Beča, radi se o prevari u kojoj učestvuju austrijske poznatije građevinske firme, koje angažuju manje firme za obavljanje građevinskih poslova, a koje se ubrzo gase.
U većini dosad istraženih slučajeva, kako je objasnila Šnelova, austrijski građani, uglavnom s prostora bivše Jugoslavije, dovode građane BiH, Srbije i drugih bivših jugoslovenskih zemalja u Austriju kako bi na njih fiktivno registrovali firmu.
Nakon registracije firme često se već narednog dana vraćaju kući u BiH. Preko tih "fantom firmi" bi onda poznate austrijske građevinske firme vršile poslove, a manje firme ne bi plaćale davanja niti bi izvršavale obaveze prema radnicima.
"Kada nadležni organi dođu u kontrolu da ispitaju o čemu se radi, ljudi koje tamo zateknu kažu da nisu ovlašteni da daju bilo kakve izjave jer su vlasnici firme, recimo, u BiH", pojašnjava Šnelova.
Prema njenim riječima, austrijski organi u ovoj fazi istrage nisu kontaktirali bh. vlasti jer istraga nije došla do tog stadijuma.
"Kada budemo tako daleko, kontaktiraćemo i vlasti BiH. Momentalno se radi o tome da je istraga ograničena na 70 do 80 ljudi", kazala je ona.
Takođe kaže da je jako teško dokazati da li su firme koje su angažovale "fantom firme" znale pravu namjeru koja stoji iza osnivanja i rada tih manjih firmi.
Od sedam uhapšenih nekolicina su bh. građani, potvrdila je Šnelova, ali nije mogla precizirati njihov tačan broj jer ne zna ko od njih dolazi tačno iz koje zemlje.
Koliko je slučaj komplikovan pokazuje i to da je dosad uhapšeno dvadesetak ljudi, od kojih je većina morala biti puštena na slobodu.
Dosadašnja istraga, koja je počela prije nekoliko mjeseci, pokazala je da "fantom firme" postoje između tri i šest mjeseci, nakon čega službama upadne u oči da firme ne plaćaju obaveze. Nakon što organi uđu u firmu, ona više ne postoji.
Šnelova je navela da bi mnogi davaoci poslova ipak morali znati da te firme više nisu aktivne.
"Ipak su u pitanju velike firme koje angažuju ta potpreduzeća za svoje poslove", kaže ona. Kazniti ih se može, kako je navela, samo onda ako postoje jasni dokazi da su oni znali nešto o tome.
Istragu dodatno otežava, kaže, to što i te potfirme angažuju svoje potfirme, pa je teško ući u trag ko kome daje poslove, a ko od koga zavisi.