BANJALUKA - Biti politički "preletač", odnosno preći iz jedne političke stranke u drugu u toku jednog mandata, u Republici Srpskoj nije nikakva sramota.
Ovo je poruka koju nam u prethodnih deset godina šalju političari, naglašavajući da ne napuštaju partiju u kojoj su stekli političku afirmaciju (mandat, poziciju i slično), jer im je "eto, tako došlo", već zbog toga što stranka više ne poštuje svoja načela koja je zastupala do tada.
Međutim, građani na ovo "prosvjetljenje" moraju prestati gledati kao na normalnu stvar i moraju demokratski kazniti ljude koji su izdali njihovu podršku, poručuju za "Nezavisne novine" stručnjaci upućeni u društvenosocijalne prilike.
Fenomen "preletač" ustalio se u političkom životu u Srpskoj 2014. godine, kada su dva narodna poslanika iz opozicije prešla u redove vlasti i omogućila da se formira nova većina u Narodnoj skupštini (NS) RS. To su učinili ubrzo nakon izbora, a istim ili sličnim putem u godinama koje su dolazile išlo je više stotina nosilaca političkih funkcija, ne samo na republičkom, već i na lokalnom nivou. Treba napomenuti i da se nije radilo samo o slučajevima prelaska iz opozicije u vlast, već i obrnuto.
Ali, kako je moguće da je uoči izbora stranka bila dobra, a da se onda desio zaokret? Najjednostavniji i najdirektniji odgovor na ovo pitanje je lični interes.
"Još od 2014. godine možemo slobodno reći da je otvorena pijaca za prelaske iz jednih u druge političke partije, odnosno za 'preletače'", kaže politikolog Velizar Antić, koji podsjeća da je samo u prethodnom sazivu NS RS (2018-2022) više od trećine poslanika promijenilo stranački dres.
"To je najgrublje kršenje narodne volje, jer su građani glasali za jednu politiku, a poslanici koji su izabrani, pa promenili partiju, izneverili su poverenje", ističe Antić.
On u razgovoru za "Nezavisne novine" iznosi jedan zanimljiv prijedlog kako bi se moglo stati na kraj ovakvoj političkoj trgovini.
"Rešenje bi bilo da u novom izbornom zakonu, kada ta tema dođe na red, zakonodavci razmišljaju da ograniče mogućnost menjanja stranačkog dresa u određenom periodu. Tako bi, recimo, ograničili mogućnost prelazaka poslanika u prvih šest ili devet meseci od trenutka formiranja novog saziva NS RS, jer se najveći broj prelazaka i dešava upravo u tom prvom trenutku, kada se na osnovu broja mandata i većine u Skupštini formira i Vlada RS", pojašnjava Antić.
Komunikolog Mladen Bubonjić smatra da je život ovdje u znatnoj mjeri određen i uslovljen upravo politikom i da je stvorena atmosfera da bez nje nema ni života.
"Smatra se da je teško obezbijediti egzistenciju ukoliko niste eksplicitno, pa čak i implicitno, u vezi sa politikom - od radnog mjesta, preko subvencija, mjesta u raznim odborima, pa do aranžmana sa državnim firmama i institucijama. U tom poretku najlukrativnija mjesta pripadaju onima koji se profesionalno bave politikom, zato je razumljivo zašto je tolika borba za pozicije", kaže Bubonjić.
A kada se izgubi borba, slijedi odlazak onima koji poziciju mogu obezbijediti.
"Treba biti dovoljno naivan pa povjerovati da ljudi uopšte u politiku ulaze iz altruističkih pobuda, a posebno da iz istih tih pobuda i ubjeđenja prelaze u druge stranke. Naravno, u većini slučajeva radi se o ličnim interesima, žudnji za vlašću i moći, kao i borbi za pozicije", navodi Bubonjić te dodaje da se u BiH, ali i u regionu, ne može govoriti o čistoj političkoj sceni.
"Sa druge strane, iako puritanizam nije apsolutno poželjan u politici kao profesiji u kojoj opstaju 'moralno fleksibilne ličnosti', osnovni principi etičnosti bili bi poželjni, da se ne dogode situacije 'preletača', i to ne samo pojedinaca, nego i cijelih stranaka, koji od vlasti, preko opozicije, pa opet do vlasti naprave čitav krug, i to u pola izbornog ciklusa. Ipak, za političku zrelost i odgovornost potrebno je vrijeme, a mi još nismo preležali 'dječje bolesti demokratije'", izričit je on.
Sociolozi kažu da i građani mogu stati "preletačima" na kraj.
"To je klasično ruganje biračima i to je onaj klasični makijavelizam gdje cilj opravdava sredstvo. Više cijenim ljude koji kažu da prelaze u drugu partiju, jer nisu mogli da ostvare neke svoje lične interese. Mi kao birači njih treba da kaznimo na izborima, da im ne damo neku drugu šansu, bez obzira na to šta nam budu nudili tamo gdje odu", kaže sociolog Vladimir Vasić.
Njega, sa druge strane, ipak ne čudi da i takvi politički izdajnici i dalje imaju podršku naroda, jer, kako kaže, "svi se na neki način dovijamo kako obezbijediti materijalnu korist".
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.