BANJALUKA, SARAJEVO - Incidenti na nacionalnoj ili vjerskoj osnovi u BiH i dalje, 28 godina nakon rata, nisu rijetki, što stručnjaci tumače riječima da nema razloga da to "običan" čovjek čini zato što on tako misli, nego zato što je podložan uticaju drugih, kojima je neljudsko postupanje potrebno kako bi oni duže trajali.
Ili, ako bismo ovakvo tumačenje do kraja konkretizovali, ovakvi nemili događaji neće biti zaustavljeni dok se ne oslobodimo politike koja opstaje na principu "zavadi pa vladaj".
Prethodnih dana smo, podsjećanja radi, bili svjedoci napada na povratnike, postavljanja uvredljivih transparenata i sličnih ekscesnih situacija kojima se doliva ulje na vatru. Svjedoci smo i da su u BiH političke svađe i prepucavanja postali svakodnevica.
Akademik Slavo Kukić kaže da se živjeti može na različite načine. Jedan je da se razmišlja svojom glavom - odnosno kako činiti vlastiti i život ljudi oko sebe smislenijim, pametnijim. Drugi je način koji zapravo znači postupanje koje je puno više animalno nego ljudsko.
"Ono što karakterizira ove prostore je mržnja drugog, zbog toga što je druge vjere, nacije, što je drugog sistema vrijednosti, što je druge politike, ideologije i tako dalje. To je nešto što zapravo nije vrijednost suvremene civilizacije. Ako ja mrzim nekoga zato što je Srbin, Hrvat, Bošnjak, Englez, a ne zato što je loš čovjek, što nije dostojan ljudske vrste i tako dalje, to onda govori o meni kao osobi koja je zapravo sama, da tako kažem, 'oboljela' i ne zaslužuje pažnju kakvu bi trebao zasluživati svaki normalan čovjek", kazao je Kukić za "Nezavisne novine".
Prema njegovim riječima, to što se danas dogodi u Sarajevu, Banjaluci, Mostaru, Bijeljini, Zenici ili na drugim mjestima, i što se manifestuje u formi nacionalne ili vjerske mržnje ili nesnošljivosti, zapravo je nešto zbog čega nas sav normalan svijet ne tretira normalnom ljudskom vrstom.
"Elementarno je pitanje zašto se to događa. Ne vidim razlog da 'običan' čovjek to čini zato što on tako misli, nego zato što je on podložan utjecaju drugih, kojima je neljudsko postupanje samima potrebno kako bi oni duže trajali", kaže Kukić.
Ocjenjuje da ne možemo računati na bilo kakav napredak dok se zajedno ne posvetimo budućnosti, odnosno temama koje su bitne za život svakoga od nas.
"Sa proizvođačima mržnje se može postupati na dva načina. Jedan je da ih izdižemo u vrijednosti i u tom slučaju ćemo svi zajedno biti zagledani u prošlost, zajednica će zaostajati za svojim okruženjem i svijetom, a mržnja će cvjetati, a drugi je da se zajednički odupremo toj vrsti djelovanja. Jedino zajedničkom osudom možemo stvarati pretpostavke za budućnost u kojoj naša djeca neće bježati u svijet", kaže Kukić.
Nermina Mujagić, redovna profesorica na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu na odsjecima politikologije i komunikologije, ocjenjuje da je problem BiH to što u našim institucijama sjede ljudi koji kreiraju politiku podjele, krize, nerazumijevanja drugoga i tako dalje.
"Glavno pitanje je šta učiniti da to ne bude glavna tema. Ali to moraju, kao i u svim zemljama, da kreiraju oni koji imaju moć. Da li su to političari, institucije, akademska zajednica, školstvo, civilno društvo, mediji... Puno drugih aktera je više odgovorno u odnosu na građane", rekla je Mujagićeva.
Ona ističe da se moramo vratiti onom što je univerzalno za sve, a to su slobode, prava, jednakost, bez obzira na etničku, religijsku ili neku treću pripadnost.
"Ako to ne prevaziđemo, odnosno ako institucije ne nađu mehanizme zaštite od onog što dijeli društvo, što ga čini nasilnim, nazadnim, bojim se da ćemo izgubiti vrijeme, a vrijeme je ključno u svemu", kaže Mujagićeva za "Nezavisne novine".
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.