BANJALUKA - Gradska uprava Banjaluke nije bila upoznata ni od jednog nadležnog organa da je izvršena kupoprodaja placa između Narodnog pozorišta i Banskog dvora, tvrde u Administrativnoj službi gradske uprave.
`Jedini način da to saznamo jeste ponuda gradu određenog zemljišta putem prava preče kupovine, što nije urađeno`, tvrde u odgovoru koji su `Nezavisne` dobile iz Gradske uprave na pitanje zašto grad nije pokrenuo pravni spor s obzirom da je izvršena kupoprodaja pomenute parcele.
`Nezavisne` su objavile da je dio zemljišta na najatraktivnijoj lokaciji u Banjaluci, između Narodnog pozorišta RS i Banskog dvora, prodavan i isplaćen dva puta i korisnicima i nasljednicima te zemlje. Prvi put dio zemljišta otkupila je Gradska uprava prije rata od korisnika i isplatila im naknadu, a drugi put tu istu parcelu prometovali su nasljednici vlasnika zemljišta i to 2005. godine.
To se odnosi na 1.281 kvadratni metar zemljišta, takozvani parkić, čija tržišna cijena trenutno iznosi oko 1.000 KM po kvadratu. Nakon prometovanja zemljišta izmijenjen je Regulacioni plan na toj parceli i grad je odustao od izgradnje kulturnih objekata, dječijeg pozorišta i biblioteke, a predvidio izgradnju samo poslovnog objekta. `Parkić` su kupili Mirko Trivić i Branko Kovačević iz Banjaluke od nasljednika Mladena Ćurčije, koji trenutno žive u Beogradu i Zagrebu.
Na pitanje šta će Gradska uprava preduzeti povodom činjenice da je 2005. godine izvršeno prometovanje te parcele iako je grad 1991. godine otkupio dio tog zemljišta od korisnika isplativši im odgovarajuću naknadu za eksproprisane nekretnine, iz Gradske uprave je odgovoreno da se `eksproprijacija vrši putem Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove`.
`Ta institucija sprovodi kompletan postupak, a odluku o tome donosi Skupština grada. Pravobranilaštvo RS ovlašteno je da u ime grada pokrene pravne postupke, ali gradska administracija, a vjerovatno ni Pravobranilaštvo, nikada ni od koga nije dobila obavještenje o prometu tih nekretnina`, navedeno je u dopisu.
Na pitanje zašto Gradska uprava nikada nije proslijedila rješenje o eksproprijaciji tog zemljišta u grunt i zatražila uknjiženje te parcele i ima li još slučajeva sličnih ovom, odgovoreno je da `nisu imali informaciju i ne mogu je ni imati ukoliko nekretnina ne bude ponuđena na prodaju gradu`.
`Postoje velike neusaglašenosti između katastra i gruntovnice, a naročito mnogo ih je ostalo iz prethodnog sistema što stvara velike probleme u razvoju grada, kao i drugim pravnim i fizičkim osobama. Gradska uprava nema nikakvih nadležnosti jer je katastar dio organizacione cjeline RUGIP, a gruntovnica Osnovnog suda Banjaluka.
Stručnjaci iz oblasti imovinsko-pravnih poslova kažu da nasljednici nisu ni morali ponuditi Gradskoj upravi pravo preče kupovine jer nije prometovana zemlja već `kuća sa dvorištem i poslovni prostor bez zemljišta` kao što je navedeno u gruntu.
`Trivić i Kovačević su kupili od nasljednika upravo to što je navedeno u gruntu i ukljižili pravo svojine na `kuću i poslovni prostor`. Zemljište uvijek zakonski prati sudbinu objekta na njemu. Opet se vraćamo na Gradsku upravu odnosno katastar jer nije usaglašen sa gruntom. Jer prometuju se objekti koji su davno srušeni`, kaže taj stručnjak dodajući da je sada svojevrsna `pat pozicija` koja mora biti riješena pravnim postupkom koji može trajati više godina.
Na pitanja `Nezavisnih` je li Gradska uprava od planirane gradnje objekata kulture na tom placu odustalo zbog novih vlasnika i poslovnog objekta `za prodaju ekskluzivne robe`, kako je unaprijed precizirano u elaboratu izmjene Regulacionog plana, te zašto je izmjena Regulacionog plana na tom području usvojena i izvršena nakon prometovanja tog zemljišta, juče iz Gradske uprave nije odgovoreno.
Datumi demantuju Vericu Kunić
Vericu Kunić, načelnica Odjeljenja za prostorno uređenje u Gradskoj upravi Banjaluke, demantovali su datumi o izmjeni Regulacionog plana `Centar - Aleja` u sklopu kojeg se nalazi trgovački centar `Zenit`.
Ona je, naime, nedavno `Nezavisnim` rekla da je izmjena Regulacionog plana donesena na zahtjev `Čajevac-Mega` i kako bi se novi objekat uklopio u planirani poslovni blok u okruženju tj. zgrade Vlade RS, ministarstava i RTV doma.
`Ovo je klasična neistina. Kako 'Čajevac-Mega' može tražiti 2004. godine izmjenu Regulacionog plana zbog uklapanja u takav ambijent ako je tek nakon dvije godine od tog zahtjeva donesena odluka da se zgrada `Telekoma` izuzme i izgradi za porebe Vlade RS`, kaže Igor Sjerikov, član Upravnog odbora i zastupnik Zajednice etažnih vlasnika `Zenita`, dodajući da je izmjenu Regulacionog plana tog područja predložio Urbanistički zavod RS, a da ga je Skupština grada usvojila još 2004. godine.