BANJALUKA - Zbog nepostojanja jasne linije razgraničenja između RS i FBiH veći broj građana koji žive u pograničnim dijelovima oba entiteta ima problema prilikom rješavanja običnih životnih pitanja, kao što su dobijanje građevinske dozvole, ostvarivanje prava na socijalnu pomoć, upis djece u školu i slično.
Vojislav Milinković, potpredsjednik Skupštine opštine Istočno Novo Sarajevo, kaže da je najveći problem bespravna gradnja koju vrše Bošnjaci te da to ne može biti riješeno dok jasno ne budu razgraničeni entiteti.
"O problemima nepostojanja granice obavijestili smo i nadležno ministarstvo i predsjednika Narodne skupštine RS jer zaista imamo velikih problema, prije svega sa bespravnom gradnjom, a onda i sa registracijom firmi i slično", kazao je Milinković i dodao da je u prethodnom periodu bilo pokušaja uz koordinaciju njemačkog društva GTZ da to bude riješeno, ali da je FBiH na sve načine to opstruisala.
Goran Mitrović, načelnik Donjih Žabara, opštine koja je nastala od dijela opštine Orašje, kaže da stanovnici ove opštine fizički žive u RS, ali su pravno u FBiH, jer su tamo i prijavljeni i ostvaruju svoja osnovna prava.
"Liniju treba razgraničiti, ali na način da jedno selo od 20 kuća ne bude podijeljeno, već da se nađe kompromis između FBiH i RS", kazao je Mitrović.
On ističe međuentitetsku liniju treba zajedno da razgraniče FBiH i RS kako se ne bi desilo da jedni priznaju tu liniju, a drugi ne, jer onda će nastati samo još veći problemi.
"Treba izvesti geometre. Kada bude razgraničeno, to sprovesti u katastru i gruntovnici, jer samo na taj način dobijamo čisto stanje zemljišnih knjiga", kazao je Mitrović i dodao da je Dejtonskim sporazumom to samo djelimično razgraničeno i vlastima u BiH ostavljeno da to završe.
Vlada RS je na posljednjoj sjednici u skladu sa Aneksom dva Dejtonskog mirovnog sporazuma usvojila zaključak kojim je predviđeno markiranje međuentitetske linije i obavijestila Savjet ministara BiH i Vladu FBiH da zajedno formiraju komisiju koja bi opisala liniju razgraničenja.
Tihomir Gligorić, direktor Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, ranije je rekao da su motivi za razgraničenje brojna životna pitanja, jer oko 14.000 parcela cijepa međuentitetsku liniju, tako da ljudi ne mogu da riješe imovinske odnose.
Drena Kuridža, načelnik opštine Oštra Luka, koja je nastala od dijela opštine Sanski Most, takođe kaže da ima problema zbog nepostojanja međuentitetske linije zato što se ne zna da li neka parcela pripada RS ili FBiH ili i RS i FBiH.
"Imamo jedno selo u kojem žive većinom Hrvati, a koje se naslanja na FBiH, i dio djece iz tog sela ide u školu u Oštroj Luci, a dio u školu u Federaciji BiH. Imamo polovične mjesne zajednice i zemljišne knjige u tim dijelovima je gotovo nemoguće sprovesti i urediti", kazala je Kuridža.
Željku Obradović, direktora Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne odnose, juče i pored brojnih pokušaja nismo uspjeli da kontaktiramo.