Politički analitičari najavljuju da bi jedna od "vrućih tema" budućih ustavnih promjena u BiH mogla biti i pozicioniranje Brčko distrikta u najvišem pravnom dokumentu države.
Bez sumnje je zamjenik visokog predstavnika u BiH i supervizor za Brčko dr Rafi Gregorijan prvi čovjek koji o tome može sasvim mjerodavno govoriti jer je dio njegovog mandata upravo fokusiran na status ove specifične lokalne uprave u BiH, koji je, podsjećamo, utemeljen Konačnom arbitražnom odlukom iz 1999. godine.
"Predstoji usvajanje zakona o Brčko distriktu u Parlamentarnoj skupštini BiH, koji ne bi ništa strukturno mijenjao već samo omogućio pravni osnov za definisanje odnosa između institucija države i distrikta", najavljuje Gregorijan.
NN: Kako vidite distrikt u budućim ustavnim promjenama?
GREGORIJAN: Ovo pitanje nije novo. Ono se tiče uspostavljanja jednog čvrstog pravnog osnova između države, entiteta i distrikta. Supervizija u Brčkom će se okončati tek nakon uspješnog definisanja tih odnosa kroz zakon o Brčko distriktu i tehničkim promjenama u Ustavu BiH. A izbilo je u prvi plan prije tri godine nakon spora oko raspodjele prihoda iz PDV-a. Iako je prošle godine uspješno riješen, taj problem je otkrio ono što bih ja nazvao pravnim prazninama za koje nismo znali ranije. To je bio i povod da utvrdimo jasne i precizne zadatke koji bi stvorili uslove za okončanje supervizije.
NN: Koji su to koraci i koliko ih je ostalo za realizaciju?
GREGORIJAN: Prvi od tih koraka je uspješno završen. Uspostavljena je Kancelarija koordinatora Brčko distrikta pri Savjetu ministara BiH. Drugi tek predstoji. To je usvajanje zakona o Brčko distriktu u Parlamentarnoj skupštini BiH, koji ne bi ništa strukturno mijenjao već samo omogućio pravni osnov za definisanje odnosa između institucija države i distrikta. Razgovor s političarima u ovoj zemlji na tu temu pokazao je da su i oni mišljenja da bi najbolja garancija implementacije tog zakona bila kroz ustavna rješenja. Mi smo se složili s takvim pristupom, ali se prošle godine, nažalost, nije moglo uraditi ništa naročito zbog opšte političke klime vezane za rasprave o reformi policije i Sporazum o pridruživanju. Tek je parafiranje sporazuma u decembru prošle godine omogućilo da nastavim aktivnosti vezane za ova pitanja.
NN: Dokle ste stigli?
GREGORIJAN: Sa najvišim političkim liderima koji imaju predstavnike u Parlamentarnoj skupštini sam razgovarao o konceptu i pojedinostima zakona o Brčko distriktu i onim što podrazumijeva njegovo pozicioniranje u budućem ustavu. Razgovori su bili jako dobri i konstruktivni. Mislim da ćemo sve primjedbe i sugestije uvrstiti u zakon i prijedlog ustavnih promjena koje su vrlo jasne i jednostavne. Radi se, zapravo, o dodatku Ustavu BiH, a ne njegovim izmjenama, a taj dodatak tretira dvije cjeline.
Prva se odnosi na činjenični opis distrikta u skladu s načinom na koji ga definiše Konačna arbitražna odluka: to je kondominijum dva entiteta sa sopstvenom lokalnom upravom. To je i ustavni osnov za usvajanje zakona.
Druga cjelina tog dodatka Ustavu trebala bi obezbijediti distriktu mogućnost direktnog obraćanja Ustavnom sudu BiH. To je i najvažnija izmjena koju je na neki način "diktirala praksa" jer se pokazalo, kao u slučaju Pavlović banke, da Ustavni sud ne uzima u obzir sve aspekte Konačne odluke koja je obavezujuća za sve organe i institucije u BiH. Naglašavam, ovim dodacima ni na koji način se ne ugrožava i ne mijenja ustavna struktura entiteta i države, već samo uspostavlja čvrst pravni osnov u međusobnim odnosima.
NN: Dakle, radi se o neutralnim ustavnim promjenama u odnosu na one koji se tiču države BiH?
GREGORIJAN: To je potpuno tačno. Poslije usvajanja zakona o policiji, nadam se, moći ćemo nastaviti s trezvenom i mirnom raspravom o ovom pitanju. To bi trebalo biti jednostavno, ali u ovoj zemlji ništa i nikada nije tako. Ustav je napisan 1995. godine, Konačna odluka uslijedila je četiri godine kasnije pa Ustav nije mogao definisati distrikt jer ga nije ni bilo. A poslije okončanja ovih i još nekih poslova koji će uslijediti nakon lokalnih izbora vjerujem da ćemo moći donijeti odluku o okončanju supervizije. U tom pravcu su i izmjene Poslovnika Skupštine koje sam naložio početkom maja, a vezane su za ulazak manjina u budući sastav zakonodavne vlasti distrikta, instrumente zaštite od preglasavanja bilo kog naroda i manje promjene u načinu glasanja u Skupštini. Suština je podvlačenje odgovornosti i u Skupštini, nakon što smo prošle godine to postigli u Vladi.
NN: Hoće li nova pozicija distrikta kroz zakon i Ustav ugroziti teritorijalni integritet RS, kojoj je kontinuitet garantovan Konačnom arbitražnom odlukom?
GREGORIJAN: U Dejtonu su se sve strane, da ne bi propustile priliku da zaustave rat, dogovorile da će se odluka o Brčkom prepustiti Arbitražnom tribunalu. Entiteti nisu uspjeli da nađu rješenje, Tribunal je uspostavio kondominijum oba entiteta. Pravni značaj entitetske linije je ukinut - distrikt je postao neutralna teritorija koja pripada i jednom i drugom entitetu, uz činjenicu da oba imaju pravo teritorijalnog kontinuiteta. Tako će i ostati sve dok postoje entiteti, ali uz poštovanje svega onoga što je definisala Konačna odluka.
Brige za teritorijalni aspekt su neosnovane, ovdje se slobodno kreću i žive svi koji žele, prava iz entiteta nisu ugrožena, poslovni ljudi ovdje dolaze i rade uspješno. Ništa, dakle, ni od koga distrikt ne uzima, ali zato svima daje zaista dosta.
NN: Spomenuli ste izbore... Šta očekujete na brčanskoj političkoj sceni?
GREGORIJAN: Kakva god koalicija nakon tih izbora bude uspostavljena, očekujem da ona podrži koncept distrikta. Ko god bude izabran u Skupštinu, moraće položiti zakletvu na Statutu distrikta i Ustavu BiH. Naravno, očekujem odgovarajuće korektno ponašanje svih učesnika u izbornoj kampanji.
Ukoliko bude političkih partija koje će pozivati na ukidanje distrikta, s njima će se postupiti na odgovarajući način i u skladu s ovlašćenjima. U razgovoru s političkim liderima u Brčkom ja sam ih podsjetio da je besmisleno kandidovanje za Skupštinu lokalne zajednice koju ne podržavate i oni su se složili s tom konstatacijom.
Brčko će i dalje ostati najbolja sredina u BiH jer nijedna nacionalna ili politička grupacija nema prevlast, već su upućene na zajednički rad i saradnju. To je, uz partnerski program s Evropom i stalno učešće moje zemlje, garancija da će distrikt napredovati i popravljati kvalitet života i nakon odlaska supervizije. To obavezuje i birače da dobro razmisle koju Vladu će izabrati da ih vodi kada se OHR konačno povuče iz Brčkog.