PARIZ - S obzirom na izborne rezultate, HDZ BiH i HDZ 1990 ne mogu zahtijevati da im bude rezervisan broj ministarskih pozicija na državnom i federalnom nivou, stoji u Nacrtu rezolucije Komisije za monitoring Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope, koji je u posjedu "Nezavisnih".
"Sa samo četiri od 42 pozicije u Predstavničkom domu, Parlamentarna skupština Savjeta Evorpe smatra da dvije glavne hrvatske partije nisu u poziciji da traže trećinu od devet ministarskih pozicija, uključujući i poziciju predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH", ističe se u Nacrtu rezolucije, uz konstataciju da nema ništa loše u tome da dva HDZ-a neko vrijeme provedu u opoziciji.
Mato Franjičević, šef Kluba poslanika HDZ-a u Predstavničkom domu parlamenta BiH, kaže da je takav nacrt rezolucije proizvod pristrasnosti.
"Radi se o pogledu na situaciju koji ni izbliza nije korektan. Takva rezolucija negira samu srž BiH kao države tri konstitutivna naroda, koju još niko nije osporavao. Takva rezolucija odražava samo stavove SDP BiH i najviše njima i odgovara, kao da je za njih pisana", kazao je Franjičević i dodao da su dva HDZ-a nezaobilazni u formiranju vlasti ako će biti poštovana volja sva tri konstitutivna naroda.
Takođe, u Nacrtu rezolucije, koja će biti razmatrana i usvajana na plenarnom zasjedanju Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope u januaru, navedeno je da Dejtonski sporazum treba zamijeniti novim ustavom.
"Mislimo da je u potpunosti potrebno napisati novi ustav. Kada se stvari posmatraju iz ove pozicije, vjerovatno se može reći da je bila greška priložiti ustav uz jedan mirovni ugovor. Dejtonske neprimjenjive norme su bile zloupotrebljavane proteklih 16 godina, do tačke u kojoj su opstrukcija i stagnacija postali pravilo, a ne izuzetak", navedeno je u nacrtu.
U Nacrtu rezolucije se navodi i da je potrebno revidirati oba entitetska ustava, uz napomenu da Ustav RS ima odredbu o smrtnoj kazni, a Ustav FBiH odredbu o instituciji federalnog ombudsmana, koji više ne postoji.
Istaknuto je da ako do narednih izbora 2014. godine ne budu usvojeni amandmani kojima će biti implemetirana presuda "Sejdić i Finci", BiH prijeti isključivanje iz članstva u Savjetu Evrope.
Iako u Nacrtu rezolucije ne stoji kada bi BiH mogla biti isključena iz Savjeta Evrope, Milica Marković, član Delegacije BiH u ovom tijelu, kaže da ukoliko do 15. marta ne budu ispunjeni zahtjevi, Savjet Evrope ozbiljno razmatra opciju da od aprila, kada bi trebalo da bude obilježeno 10 godina članstva BiH u u tom tijelu, delegaciji BiH bude onemogućeno da prisustvuje sjednicama.
Takođe, u nacrtu je sa žaljenjem konstatovano da BiH, kao članica Savjeta Evrope, uprkos izvjesnom napretku, nije ispunila očekivanja organizacije i nije dovoljno iskoristila članstvo u organizaciji da uči iz iskustava i prakse drugih članica. Napomenuto je da Predsjedništvo BiH hitno treba da imenuje kandidate na upražnjene pozicije u organima Savjeta Evrope.
"Sudija srpske nacionalnosti u Evopskom sudu za ljudska prava nedavno je podnijela ostavku, značajno prije isteka njenog mandata, koji ističe u maju 2013. godine. Delegacija BiH u Parlamentarnoj skupštini SE, koja je konačno izabrana, barem djelimično pravovremeno za sjednicu u junu 2011. godine, još nije izabrala predsjednika", stoji u nacrtu.
Markovićeva ističe da je ovaj izvještaj vrlo negativan i da je na raspravi konstatovano da je u BiH trenutno najteža kriza od 1995. godine.
"Izvještaj je prilično tendenciozan i liči kao da je pisan u centrali jedne partije. Izvještaj veoma liči na diskusiju SDP-a i podsjeća na njihove reakcije i njihove stavove", kazala je Markovićeva.
RS okrivlju, Dodik podržava postupke dva HDZ-a
Milica Marković, član Delegacije BiH u Savjetu Evrope, kaže da je iritira što se u više navrata RS okrivljuje za navonastale krize u BiH.
Markovićeva naglašava da najviše okrivljuju Milorada Dodika, predsjednika RS, za kojeg je rečeno da podgrijava i podržava postupke dva HDZ-a u BiH kojima oni blokiraju formiranje Savjeta ministara i druge procese u evropskim integracijama.
"Rečeno je da je Dejtonski sporazum postao kočnica u daljim tokovima i procesima BiH, a da entitetsko glasanje mora biti reformisano i limitirano samo na najznačajnija pitanja, za koja oni smatraju da je vitalni nacionalni interes", ističe Markovićeva.