SARAJEVO - Ministar saobraćaja i komunikacija BiH Damir Hadžić smatra da bi ratifikacija sporazuma "Izetbegović-Tuđman" bila najoptimalnije rješenje za obje zemlje, a da bi, u slučaju da Hrvatska ne ratifikuje sporazum, pitanje granice trebalo riješiti međunarodnom arbitražom.
On je ocijenio da novo otvaranje pregovora ne bi donijelo nikakav kvalitetniji rezultat u odnosu na već ponuđena rješenja.
Sporazum o identifikaciji granice, koji su potpisali predsjednici Izetbegović i Tuđman, navodi on, treba sagledati u cjelini, a ne samo dio koji se odnosi na morsku granicu u predjelu Neuma.
"Tako gledajući, lako će se uočiti i pogodnost koje je Hrvatska dobila u razgraničenju na rijeci Savi", napomenuo je Hadžić.
Sporazum o granici 1999. godine potpisali su tadašnji predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman i predsjedavajući Predsjedništva BiH Alija Izetbegović.
Hadžić smatra da je nepotrebno podizanje tenzija u javnosti po ovom, ali i drugim pitanjima, kao što je izgradnja Pelješkog mosta i Neumskog koridora.
"BiH se neće uplitati u politička previranja i raspravu sa opozicijom u Hrvatskoj. Isto tako, nećemo opstruisati gradnju Pelješkog mosta, jer vjerujemo da će Hrvatska prilikom usvajanja idejnog projekta ispoštovati pravo BiH da ima nesmetan pristup međunarodnim vodama, vodeći računa o tehničkim detaljima", naglasio je Hadžić.
Šef hrvatske diplomatije Vesna Pusić juče je u Briselu prezentovala novo idejno rješenje Pelješkog mosta, koje se od prethodnog razlikuje po tome što bi novi most bio za 20 metara niži i visok 35 metara.
Ističući da su BiH i Hrvatska dvije partnerske zemlje, Hadžić je istakao da BiH neće tolerisati bilo kakav drugačiji odnos osim onog dobrosusjedskog i ravnopravnog, a ne "ucjenjivačkog i bez obostranog uvažavanja".
"Vjerujem da ćemo se kao susjedi i partneri uspjeti sve dogovoriti", naglasio je ministar saobraćaja i komunikacija i napomenuo da Hrvatska ne ustupa svoju teritoriju BiH u Neumskom zalivu.
U saopštenju se navodi da ne postoje nikakvi validni dokazi da su "sporni" škojevi i vrh poluostrva Klek teritorija Hrvatske.
On je dodao da je kroz rad Mješovite komisije za identifikaciju granice između BiH i Hrvatske praktično izanaliziran svaki kilometar granice.
U nekoliko godina, koliko je trajao rad komisije, bilo je dovoljno vremena i mogućnosti da se otvore sva pitanja, uključujući i pitanje pripadnosti malih ostrva i vrha poluostrva Klek.
"Više od deset godina BiH ostvaruje suverenitet nad spornim škojevima i vrhom poluostrva Klek. Zahtjev građana Neuma za zadržavanjem postojećeg stanja korespondira s interesima BiH u pogledu identifikacije državne granice u tom području", navodi Hadžić u saopštenju.
Savjet ministara BiH usvojio je zaključak kojim se traži da predstavnici BiH budu uključeni u sve aktivnosti na izradi studije izvodljivosti u vezi sa izgradnjom Neumskog koridora, te predložio Parlamentarnoj skupštini BiH da razmotri mogućnost nastavka procesa ratifikacije Ugovora o granici između BiH i Hrvatske, s ciljem rješavanja aktuelnih pitanja sa ovom susjednom zemljom.
Savjet ministara BiH će u najskorije vrijeme održati i tematsku sjednicu u vezi sa upravljanjem i utvrđivanjem granice, navodi se u saopštenju.
Na jučerašnjoj zasjedanju hrvatskog Sabora zatraženo je da se odustene od ratifikacije ugovora o granici između Hrvatske i BiH, uz obrazloženje da bi Hrvatska njime pristala na politiku ucjene i ulazak u EU vezala uz granična pitanja.