Obrazovanje kadrova i studentske razmjene biće odrednice saradnje banjalučkog Filozofskog fakulteta i Univerziteta "Fransoa Rable" iz francuskog grada Tura, na osnovu koje je u Banjaluci nedavno otvorena Katedra za francuski jezik.
Tim riječima Hajnc Rašel, profesor njemačke književnosti i filozofije 19. vijeka, koji već pet godina obavlja dužnost dekana Univerziteta `Fransoa Rable`, najavljuje buduće planove koji će odrediti školovanje pedesetak brucoša, koji su se upravo upisali na Katedru za francuski jezik.
`Otvaranje Katedre za francuski jezik ima veliki značaj za Banjaluku, ali i za nas u Francuskoj. Prije svega, to je otvaranje prema jednom velikom jeziku, velikoj književnosti i velikoj civilizaciji na evropskom i svjetskom nivou. Francuski jezik se govori na pet kontinenata, više od sto miliona ljudi svakodnevno govori francuskim jezikom, a francuski je i jedan od zvaničnih jezika Ujedinjenih nacija. Takođe, otvaranje katedre će pokazati da Francuska i Francuzi imaju ulogu u ovom regionu`, kaže Rašel.
NN: Koji će sljedeći koraci pratiti otvaranje katedre?
RAŠEL: To će biti uspostavljanje saradnje između univerziteta u Turu i Banjaluci. Za prvo vrijeme, ta saradnja će biti na nivou Katedre za francuski jezik. Naš prioritet, za sada, je obrazovanje kadrova koji će predavati, usavršavanje asistenata i njihovo upisivanje na doktorske studije na Univerzitet u Turu jer da bi jedna katedra kvalitetno funkcionisala na duže staze mora imati kvalitetan i obrazovan kadar. Mi smo ponudili da asistenti, koji su magistrirali, dođu na doktorske studije kod nas i odbrane teze na fakultetu u Turu. Što se tiče drugog nivoa saradnje, mi ćemo biti jedna vrsta garanta za kvalitet programa. Zajedno sa profesorima fakulteta u Banjaluci radićemo na izradi programa za francuski jezik, da bi on bio u skladu sa bolonjskim procesom i programima koji se primjenjuju u Francuskoj. I treći nivo naše saradnje će biti dolasci naših profesora koji će držati predavanja vašim studentima. Pomoći ćemo u držanju predavanja u određenim predmetima, bilo da se radi o književnosti, lingvistici ili istoriji kulture.
NN: Da li će tom saradnjom biti omogućena razmjena studenata između univerziteta u Banjaluci i Turu?
RAŠEL: U razgovorima sa studentima vidjeli smo da oni imaju jaku želju da dođu u Francusku, ali o tome možemo razgovarati kad potpišemo konvenciju između filozofskih fakulteta u Banjaluci i Turu. Naravno da bi bili srećni da primimo vaše studente. Tur je jako lijep grad, nalazi se na obalama Loare, a taj region je UNESCO uvrstio u svjetsku kulturnu baštinu. Tu je bilo sjedište francuskih kraljeva godinama i ima veoma bogat kulturni život. Vaši studenti mogli bi da posjete kuće Dekarta, Balzaka, Rablea. Kada se potpišu te konvencije razgovaraćemo o dolasku vaših studenata, koji završavaju treću godinu, ili da se organizuju masteri koji bi studenti mogli pohađati u isto vrijeme i ovdje i u Banjaluci, da imaju mentora i ovdje i tamo i da, na kraju, dobiju zajedničku diplomu.
NN: Na koji je način moguće ostvariti saradnju sa drugim fakultetima u Banjaluci?
RAŠEL: Naša saradnja će se u početku bazirati na obrazovanju kadrova, ali francuski jezik otvara mogućnosti i za druga zanimanja u evropskim institucijama. Sa globalizacijom prava u Evropi poznavanje francuskog jezika može biti korisno. Možemo uspostaviti saradnju u ekonomiji i medicini, ali nešto što bi naročito naglasio je to da ćemo mi na našem fakultetu u Turu otvoriti Katedru kulturne istorije centralne Evrope. Samo ime je dovoljno da zaključite da se radi o multidisciplinarnim studijima koje mogu da uključe istoričare, studente političkih nauka, geografe, studente književnosti... Npr. možete proučavati sliku BiH u francuskoj književnosti. I to nam može omogućiti saradnju sa drugim disciplinama vašeg univerziteta.
NN: Da li će otvaranje katedre pomoći da se francuski jezik uvede kao drugi jezik u osnovnim školama?
RAŠEL: Smatram da će otvaranje katedre doprinijeti povratku francuskog u osnovne škole. Ambasador Francuske gospođa Mariz Bernjo sastala se sa Antonom Kasipovićem, ministrom prosvjete i kulture RS, koji je obećao pomoći da se francuski uvede kao drugi strani jezik u osnovnim školama. Nadamo se da će Katedra za francuski jezik stvoriti jedan duh francuske kulture na ovim prostorima, obrazovaćemo novu generaciju mladih profesora koji će predavati francuski jezik na atraktivan i dinamičan način. Smatram da će katedra dati novi elan i nove ideje tako da francuski jezik ne bude ono što ljudi smatraju da jeste, glagoli i težak jezik, nego da će to biti jedan atraktivan jezik koji se ne čini toliko težak ljudima za učenje.