BiH

HansJohen Vithauer: Oko Srebrenice ne treba dolijevati ulje na vatru

HansJohen Vithauer: Oko Srebrenice ne treba dolijevati ulje na vatru
HansJohen Vithauer: Oko Srebrenice ne treba dolijevati ulje na vatru
Goran Maunaga

Admiral HansJohen Vithauer, komandant EUFORa u BiH, kaže da je prilično iznenađen reakcijama na odluku visokog predstavnika za BiH Kristijana ŠvarcŠilinga o nametanju Zakona o Memorijalnom centru Sreberica Potočari.

`Sve pravne radnje koje su ikada preduzete u vezi s Fondacijom Srebrenica - Potočari, preduzete su od ovog ili prethodnih visokih predstavnika. I sad ova zadnja odluka dobija toliko kritika. A kada je taj zakon bio dat na glasanje u parlamentu, nijedan glas nije bio protiv`, ističe Vithauer.

Dodaje da ne vjeruje u `tiho glasanje` protiv tog zakona i smatra da `stajati napolju i ćutnjom izražavati protest nije ponašanje odgovornog političara`.

NN: Ima li ova odluka visokog predstavnika veze s eventualnom odlukom o specijalnom statusu Srebrenice?

VITHAUER: Nema, iako su neki pokušali da je predstave kao da ima. Savjet za implementaciju mira (PIK) jasno je rekao da pitanje bilo kakvog posebnog statusa za Srebrenicu potpada pod diskusije o isključivo ustavnim pitanjima. Ova odluka visokog predstavnika se drži te odredbe. Zato je reakcija vezana za tu odluku prenapuhana u odnosu na važnost tog pitanja.

NN: Kome to odgovara?

VITHAUER: Onima koji koriste veliki broj malih incidenata da bi podigli tenzije i ostvarili političku korist. Razgovarao sam s lokalnim liderima i načelnicima opština. Svi su rekli da mogu da se nose s problemima u svojoj zajednici i da im ne trebaju stalna uplitanja drugih. Situacija vezana za Srebrenicu nije jednostavna ni laka, pa je izuzetno opasno dolijevati ulje na vatru. Emocije su već uzburkane, a nama treba razumno postupanje i smirivanje situacije.

NN: Da li je situacija u BiH komplikovanija nego ranije i da li je ugrožena bezbjednost u RS?

VITHAUER: Ne bih to rekao. Situacija u BiH, gledano deset godina unazad, nije sada najkritičnija. Ona je svih ovih godina bila komplikovana na svoj način, a sada je možda nešto osjetljivija.                   

NN: O čemu ste razgovarali sa zvaničnicima RS, posebno sa ministrom unutrašnjih poslova RS Stanislavom Čađom?

VITHAUER: O situaciji vezanoj za Srebrenicu, naročito o komemoraciji 11. jula, i o svemu onome što je potrebno preduzeti da bi se ona odvijala na dostojanstven i miran način. Situacija oko komemoracije je malo drugačija od one kakva je bila prethodnih godina. U međuvremenu su sprovedeni izbori, a poslije njih vidimo nastavak nacionalistički obojene retorike. Bila je i presuda Međunarodnog suda pravde u Hagu. Uticaji izvana kojima se pokušava izvući politička korist iz komemoracije više su izraženi nego prošle godine i to je pogrešno. Ipak, poslije razgovora sam otišao vrlo zadovoljan, jer sam se uvjerio da svi izuzetno ozbiljno shvataju situaciju. Planovi, u čijem kreiranju učestvuju EUFOR i EUPM, napravljeni su da bi bio spriječen bilo kakav incident.

NN: Kakve su Vaše procjene o tome šta je EUFOR uradio u BiH?

VITHAUER: EUFOR je obavio veoma dobar posao, naročito što se tiče našeg glavnog zadatka u održavanju bezbjednog i stabilnog okruženja. Pomagali smo i u operaciji `Žetva` da se s ulice skloni što više oružja, kao i u privođenju osoba optuženih za ratne zločine. Od početnih 166 haških optuženika, ostala su još četiri. Radeći sa EUPM-om, obezbijedili smo da policijske snage u ovoj zemlji mogu da se nose s kriminalom. A najvažnijim smatram to što smo stanovnicima BiH pokazali da se Evropa brine za njih i da neće dozvoliti vraćanje unazad. Najočigledniji znak našeg uspjeha je činjenica da je s prvobitnih 60.000 pripadnika međunarodnih oružanih snaga taj broj sada smanjen na 2.500.        

NN: Zašto nisu uhapšena i preostala četiri haška optuženika, na prvom mjestu Karadžić i Mladić? Jeste li imali informacija da je neko od njih za vrijeme ovih sedam mjeseci Vašeg mandata boravio u BiH i da li ste preduzimali akcije hapšenja dvojice najtraženijih?

VITHAUER: Rad na pronalaženju pomenutih je operacija koja se uglavnom vodi obavještajnim sredstvima. S obzirom na to, ja tu primjenjujem stari princip koji kaže `ne poriči i ne potvrđuj`, tako da ne mogu komentarisati te operacije. Mi smo tokom svih ovih godina bili prilično uspješni u tom poslu, ali nažalost, ljudi koji ovdje vode zatvore nisu toliko uspješni.    

NN: Jesu li entitetske bezbjednosne snage dovoljno profesionalne i osposobljene za obavljanje njihovih zadataka?

VITHAUER: Da, potpuno sam uvjeren da su sve agencije za sprovođenje zakona na cijeloj teritoriji BiH i policije bh. entiteta odlično osposobljene da obavljaju svoj posao. One su sposobne da se nose sa bilo kojom situacijom, sve do onih najkritičnijih. S ovom ocjenom slaže se i šef EUPM-a.

Reforma policije

NN: Zašto reforma policije ne može da bude sprovedena ni približno lako i brzo poput reforme vojske?

VITHAUER: Postoji ogromna razlika između vojnih i policijskih snaga. Vojne su odgovorne za spoljnu bezbjednost, policijske za unutrašnju. Svi su potpisali Dejtonski sporazum, jer je bilo najbitnije da se zaustave ratna dejstva. To je bio razlog da čuvanje mira preuzme 60.000 naših vojnika i da se relativno lako sprovede reforma vojske. Policijska reforma je malo drugačija. Ipak, ne mogu da shvatim zašto je teško organizovati policijsku strukturu BiH u skladu s principima EU. Problem stanovnika BiH je lična egzistencijalna i ekonomska situacija. Sve zemlje koje su ušle u EU ostvarile su ekonomski napredak. Pitam se zašto se onda ta prepreka od policijske reforme ne riješi. To daje utisak da ovdje nije svim političarima dobrobit ljudi na prvom mjestu.

Najčitanije