SARAJEVO - Ako ne izađu na izbore, ako ne glasaju, građani BiH ne mogu ništa promijeniti, ističe Nikolas Hil, američki otpravnik poslova u Bosni i Hercegovini.
"To je demokratska obaveza. A što više ljudi bude glasalo biće bolji rezultat. Naravno, mi podržavamo demokratsko pravo ljudi da protestuju mirno na ulicama, ali iskreno - ako ne izađete na izbore, ako ne glasate, onda vaš kredibilitet kao demonstranta na ulici je manji. Moje je mišljenje da ljudi treba da izađu na izbore, da treba da glasaju", rekao je on u intervjuu sarajevskom "Oslobođenju".
On je kritikovao predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika zbog njegovih stavova o otcjepljenju RS od BiH, naglasavši i da SAD žele da Bošnjaci imaju "konstruktivniju ulogu" u BiH, kao najveća etnička grupa.
Hil je dodao da je, bez sumnje, najvažnija briga građana RS korupcija i potreba za novim radnim mjestima.
On smatra i da je Dodikova, kako je rekao, secesionistička retorika, jedan od razloga zbog kojih inostrani investitori ne žele da dođu u RS pa se privredna situacija pogoršava, a reakcija na to je više priče o otcjepljenju "i tako se začarani krug zatvara".
Ocijenio je i da nekim političkim strankama u Federaciji BiH takođe odgovara baš ovakvo Dodikovo ponašanje, a pritom je aludirao na bošnjačku Stranku demokratske akcije (SDA) Bakira Izetbegovića.
On je razočaran predizbornim sloganom SDA "U jedinstvu je snaga" koji, po njemu, implicira da, ukoliko se pleme drži zajedno, onda će to na neki način donijeti prosperitet.
"To odgovara i jednoj i drugoj strani", konstatovao je američki diplomata i pojasnio da bi SAD željele da Bošnjaci u BiH, kao najveća etnička grupa, imaju "konstruktivniju ulogu".
"Željeli bismo da vidimo među bošnjačkim liderima ljude koji mogu da razgovaraju s različitim etničkim grupama, koji imaju sjajne odnose ne samo s Turskom nego i s Hrvatskom, Srbijom i Crnom Gorom", kazao je Hil.
Kako je upozorio, uprkos fokusiranosti na probleme u RS treba biti zabrinut i stanjem u drugom entitetu, Federaciji BiH.
On je ponovio i da SAD ostaju spremne da pomognu u ustavnoj reformi u BiH i Federaciji, ali taj proces bi poslije izbora morali da pokrenu političari koji dobiju povjerenje birača.