Policija Kantona Sarajevo je u 2005. i 2006. godini riješila sva ubistva i to je dokaz o kompetentnosti naših ljudi, kaže komesar policije Kantona Sarajevo Himzo Selimović.
`Indicirani su izvršioci i za ubistvo Taiba Torlakovića, i za ubistvo Milorada Todorovića, i za ubistvo Zihada Hasanovića i za ubistvo Muzafera Kalića. To je kod tužilaštva i borba je da se dođe do čvrstih dokaza`, ističe Selimović. Za posljednju pucnjavu u centru Sarajeva kaže da je to jedan od primjera koje je nemoguće predvidjeti.
`Nažalost, to su poznati kriminalci i jedan broj njih je višestruko evidentiran`, ističe Selimović.
NN: Šta može uraditi policija da bude zaustavljen teror nad građanima Sarajeva? U posljednjoj pucnjavi stradao je nevin čovjek.
SELIMOVIĆ: Moram izraziti žaljenje zbog tog događaja, kao čovjek i kao šef policije koja je najodgovornija za stanje sigurnosti. Proteklih nekoliko mjeseci stanje u Sarajevu je bilo dosta mirno. Ovo što se desilo je takva vrsta krivičnih djela koja je gotovo nemoguće prevenirati. Nažalost, to su poznati kriminalci i jedan broj njih je višestruko evidentiran. Posebnu težinu ima što je ovaj put ranjen čovjek koji je sasvim slučajno bio na licu mjesta.
NN: Kako je moguće da na slobodi budu višestruki izvršioci krivičnih djela?
SELIMOVIĆ: Mi smo u policiji zaista frustrirani tim činjenicama, a uvjeren sam da i pravosudni organi rade u okviru postojeće zakonske regulative. Amir Pašić Faćo, osumnjičen za posljednju pucnjavu, u 2005. i 2006. godini izvršio je 69 krivičnih djela. Policija dokumentuje slučajeve, ali su vrlo oštri uslovi za određivanje pritvora. Više od godinu čekali smo da se uvaži naša inicijativa za brisanje samo jedne riječi iz zakona. Takođe, vrlo su strogi uslovi kada je u pitanju hapšenje. Problemi s kojima se suočava policija prvenstveno su u zakonskoj regulativi. Za suprotstavljanje ozbiljnijem kriminalitetu, kao što su organizovane kriminalne grupe, neophodno bi bilo da policija može koristiti sve raspoložive kapacitete, od nadzora telekomunikacija do ubacivanja agenta u kriminalnu grupu. Tako je to regulisano u drugim zemljama. Ali naš zakon je vrlo rigorozan i predviđa da se posebne istražne radnje mogu koristiti samo za djela za koja je propisana kazna od najmanje tri godine zatvora. Dakle, sve ovo s čim se svaki dan suočavamo ne spada u tu kategoriju.
NN: Kažete da policija ima dobre rezultate, a opet se čuju kritike na rad policije?
SELIMOVIĆ: Kada su u pitanju najteža djela iz naše nadležnosti - ubistva, u ovoj godini je bilo osam ubistava i za sva smo indicirali izvršioce. Samo za ubistvo Ramiza Delalića Ćele nismo uspjeli osumnjičenog privesti pravdi. U 2006. godini imali smo 11 ubistava i sva smo riješili. U 2005. godini bilo je 12 ubistava i takođe smo sva riješili. To su činjenice koje govore o kompetentnosti ljudi koji rade. Od 2000. godine do danas dogodila su se 92 ubistva na području KS. Riješeno je 91,5 odsto. Malo koja policija se može pohvaliti takvim rezultatima.
NN: Da li su riješena i ubistva Taiba Torlakovića i Milorada Todorovića?
SELIMOVIĆ: Indicirani su izvršioci za ubistva Torlakovića, Todorovića, Zihada Hasanovića i Muzafera Kalića. To je kod tužilaštva i borba je da se dođe do čvrstih dokaza. Samo su tri nerasvijetljena ubistva. Jedno od njih je ubistvo Pavla Bezeka, koji je ubijen pred stotinu ljudi, ali nema dokaza, iako postoje operativni podaci. Neka građani shvate, neupitna je naša spremnost da se suprotstavimo svim oblicima kriminala.
NN: I najistaknutijim vođama kriminalnih grupa?
SELIMOVIĆ: Pa mi smo proteklih godina hapsili sve poznate sarajevske kriminalce.
NN: Da li onda oni koji ne prezaju od pucnjave na ulicama imaju zaštitu u zakonu koji ne propisuje kazne koje bi ih poslale u pritvor?
SELIMOVIĆ: Problem je ogroman broj predmeta, opterećenost tužilaštava i nedovoljan broj tužilaca, kao i zakonska regulativa. Za to treba obezbijediti političku volju ljudi u parlamentima. Statistika kaže da je stanje kriminaliteta u Sarajevu, u odnosu na gradove zemalja koje su tek ušle u EU i zemalja u tranziciji, zantno bolje.
NN: A da li se Sarajevo ističe po tome što se kriminalci možda ne boje policije?
SELIMOVIĆ: Nisam siguran da se ne boje. Zato teško dolazimo do njih. Da se ne boje, drugačije bi se ponašali. Vjerujem da ćemo, kada Amir Pašić ovaj put bude pronađen i priveden pravdi, pronaći kapacitete da se težište stavi i na sve ono što je do sada uradio. Nadam se da će i građani shvatiti svoju ulogu kao bitnog faktora sigurnosti.
NN: Šta očekujete od građana?
SELIMOVIĆ: Očekujem pomoć i podršku u smislu blagovremene reakcije prema policiji za sve nedozvoljene radnje.
NN: Šta ako se građani boje osvete kriminalaca?
SELIMOVIĆ: Garantujem im potpunu zaštitu. Imamo kapacitete i potencijale da ih zaštitimo. Neka budu sigurni da se mogu i sami naći na meti kriminala ako se budu inertno ponašali.
`Male kazne za nelegalno posjedovanje oružja`
I ranije sam ukazivao na ogromne količine naoružanja u nelegalnom posjedu građana, na zakonom propisane male kazne za ta krivična djela. Prije nekoliko godina inicirali smo izmjenu Zakona o držanju oružja i samo se u ovom kantonu to tretira kao krivično djelo. Međutim, iako je zaprijećena kazna od šest mjeseci do godinu, obično se izriču uslovne kazne. Naravno, sve je to u okviru postojeće zakonske regulative, kaže Selimović. Ističe da je policija predložila da kazne za nedozvoljeno držanje oružja budu povećane na dvije godine.
`Rasvijetlićemo pozadinu akcije protiv Keljmendijeve grupe`
NN: Iako je vjerovatno 90 odsto poštenih policajaca, spekulisalo se da je akcija hapšenja grupe Nasera Keljmendija propala zbog dojave iz policije?
SELIMOVIĆ: Znam šta je u ovoj kući preduzeto da se zaštite informacije o toj akciji. Tražio sam da se to rasvijetli. Nije utvrđeno da je akcija bila `provaljena`, ali ću i dalje insistirati da se sve rasčisti, jer je pod takvom hipotekom teško raditi. Baš zbog toga što kažete da je 90 odsto policajca časno i pošteno. Molim sve građane da signaliziraju nepravilnost rada policije. Ako je u pitanju manja greška, dovoljna će biti opomena. Ali ako je u pitanju saradnja s kriminalcima, ili uzimanje novca od građana, takvima nije mjesto u policiji. Kriminalac u policiji veća je opasnost od registrovonog kriminalca.