ZAGREB - Hrvatska policija vraća migrante nazad u Bosnu i Hercegovinu, u nekim slučajevima i nasilno, ne dajući im priliku da zatraže azil, objavila je organizacija Hjuman Rajts Voč.
Ta organizacija sa sjedištem u Njujorku razgovarala je s 20 ljudi, uključujući 11 glava porodice i jednim dječakom bez pratnje, a oni su otkrili da ih je hrvatska policija deportovala u Bosnu i Hercegovinu bez procesuiranja njihovih slučajeva, nakon što ih je uhapsila duboko u hrvatskoj teritoriji.
Njih šesnaestero, među njima i žene i djeca, tvrde kako ih je policija tukla pendrecima i udarala, ukrala im novac i ukrala im ili uništila mobitele.
"Hrvatska ima obavezu zaštititi tražioce azila i migrante", ističe Lidia Gal, istražitelj HRW-a za Balkan i istočnu Evropu.
"Umjesto toga, hrvatska policija žestoko batina tražioce azila i vraća ih prema granici".
Svih 20 ispitanika tvrdi da su ih pritvorili ljudi koji su se identifikovali kao hrvatska policija ili su nosili takve uniforme. Sedamnaestero je dalo dosljedne opise policijskih kombija kojima su prevedeni do granice. Jedna majka i kćerka su se vozili u policijskom automobilu. Dvoje je reklo da je policija pucala u vazduh, a petero da su policajci bili maskirani.
Ovi izvještaji pridružuju se sve većem broju dokaza o zloupotrebi hrvatske policije na granicama, zaključuje HRW.
Ta organizacija osnovana 1978. u decembru 2016. dokumentovala je, kako navodi, slična zlostavljanja hrvatskih policajaca na granici sa Srbijom. Kancelarija UNHCR-a u avgustu ove godine objavio je kako je primio informacije da je Hrvatska od početka godine u Srbiju i Bosnu i Hercegovinu vratila 2.500 migranata, ponekad nasilno i uz krađu njhove imovine.
Premijer Hrvatske Andrej Plenković je u septembru, odgovarajući na poziv predstavnika Savjeta Evrope za ljudska prava da istraži te optužbe, odbacio da je došlo do zloupotreba, te je doveo u pitanje izvore tih informacija, piše HRW.
Policija u Donjem Lapcu, na granici s BiH, odbila je advokatu Lori Vidović omogućiti pristup policijskim zapisnicima o tretmanu prema migrantima i poručila joj da je djelovala u skladu sa zakonom, dodaje organizacija.
Ministar unutarašnjih poslova Davor Božinović pismeno je 4. decembra odgovorio na detaljne opise do kojih je došao HRW. Božinović je kazao da su ti dokazi nedovoljni da bi doveli do optužnica, da se ne mogu potvrditi i da migranti optužuju hrvatsku policiju u nadi da će im to pomoći da uđu u Hrvatsku. Naglasio je da njegovo ministarstvo ne podržava bilo kakvu vrstu nasilja ili netolerancije policajaca.
Hrvatska s BiH ima bilateralni sporazum o vraćanju migranata koji joj dozvoljava da šalje nazad državljane trećih zemalja bez prava boravka u državi. Prema podacima ministarstva bezbjednostii BiH, Hrvatska u sklopu tog sporazuma između januara i 27. novembra vratila 493 ljudi, od kojih su 265 bili turski državljani. Nijedna od osoba koje je HRW ispitao nisu prošli službenu proceduru prije no što su vraćeni preko granice.
Suprotno zakonima EU i konvencijama
Vraćanje tražilaca azila preko granice bez razmatranja njihovih slučajeva u suprotnosti je sa zakonom o azilu Evropske unije, Povelje EU o osnovnim pravima i UN-ovoj Konvenciji o statusu izbjeglica iz 1951. godine, naglašava HRW.
HRW poziva hrvatske vlasti da provedu istragu o tvrdnjama o zlostavljanju i da oni koji su mu pribjegavali za to odgovaraju. Vlasti bi trebale uspostaviti potpunu saradnju s pravobranilaštvom, što zahtijeva državno zakonodavstvo i najbolje prakse nezavisnih institucija za ljudska prava.
Evropska komisija treba pozvati Hrvatsku, članicu EU-a, da zaustavi i istraži vraćanje tražilaca azila u BiH i tvrdnje o nasilju nad njima. Isto tijelo bi trebalo pokrenuti pravni proces protiv Hrvatske zbog kršenja evropskih zakona, dodaje HRW.
Nakon zatvaranja granica na zapadnobalkanskoj ruti 2016. godine, hiljade migranata je ostalo blokirano, većinom u Srbiji, te su našli nove rute prema EU.
Ove godine je broj migranata i tražilaca azila u BiH narastao s manje od hiljadu, koliko ih je bilo 2017., na otprilike 22,4 hiljade, objavila je Evropska komisija. To izvršno evropsko tijelo procjenjuje da ih se u BiH trenutno nalazi šest hiljada migranata.
Bosna i Hercegovina ima samo jedan službeni prihvatni centar za tražioce azila, u blizini Sarajeva, s kapacitetom za samo 156 ljudi.
Migranti u pograničnim gradovima Bihaću i Velikoj Kladuši, gdje je HRW vodio svoje razgovore, smješteni su u privremene ustanove koje vodi Međunarodna organizacija za migrante (IOM) - trošnim zgradama, uređenim skladištima ili bivšim hotelima. Ostali spavaju na otvorenom.
IOM i UNHCR rade na poboljšanju smještaja. EU je namijenila više od devet miliona evra za humanitarnu pomoć migrantima u Bosni i Hercegovini.
"To što EU šalje humanitarnu pomoć izbjeglicama u BiH ne opravdava ignorisanje nasilja na hrvatskoj granici", poručila je Gal.
"Brisel treba stvoriti pritisak na Zagreb da poštuje evropske zakone, istraži navode zlostavljanja i pruži pravedan i efikasan pristup azilu", zaključio je istražitelj.
HRW u svom izvještaju daje detaljne iskaze 13 muškaraca, 6 žena i jednog 15-godišnjeg dječaka o tretmanu hrvatske policije.