HAG- Holandski oficir Markus Helgers posvjedočio je u srijedu na suđenju Radovanu Karadžiću pred Haškim tribunalom da su ga u maju i junu 1995. snage bosanskih Srba držale kao taoca kod radarske stanice na Jahorini.
Tadašnji predsjednik Republike Srpske optužen je za uzimanje više od 200 "plavih šljemova" za taoce, krajem maja i početkom juna 1995, posle vazdušnih napada NATO-a na položaje i objekte Vojske RS.
Svijedok Helgers izjavio je da je bio među nenaoružanim vojnim posmatračima UN u Kasindolu kojima su, 26. maja 1995, pripadnici Vojske Republike Srpske saopštili da su "u kućnom pritvoru" zbog vazdušnih udara NATO-a.
Po riječima svjedoka, srpski oficiri zaprijetili su da će biti pucano na svakog ko izađe.
Zajedno s drugim posmatračima, Helgersa su zatim prebacili na Grbavicu, u Sarajevu, gde im je naređeno da se presvuku u civilnu odjeću, a sutradan, preko Pala, na Jahorinu, gdje su smešteni u radarsku stanicu.
"Na Grbavici nam je mladi srpski vojnik koji je dobro govorio engleski, rekao da smo uzeti za taoce i da će nas odvesti na radarsku stanicu na Jahorini i upotrebiti nas kao živi štit. Kazao nam je i da će nas po jednog ubijati svaki put kad NATO napadne na drugim mjestima. Po riječima tog vojnika, ako NATO napadne radarsku stanicu, a mi preživimo, bićemo ubijeni posle toga", kazao je Helgers.
Kako je rekao svjedok, narednih 20 dana međunarodni posmatrači su u dvočasovnim smenama izvođeni na stražarsku kulu u neposrednoj blizini radarskih kupola, kao "živi štit" od NATO napada.
"Prvog dana rekli su nam da su predsjednik bosanskih Srba ili njihova komanda naredili da budemo uzeti za taoce", naznačio je Helgers.
Kao dokaz, zastupnici optužbe su u sudnici prikazali snimke televizije sa Pala na kojima se neki od talaca vide vezani za stub u blizini kupola radara, okruženi stražarima.
Helgers je potvrdio da snimci vjerno odražavaju situaciju u kojoj je bio sa svojim kolegama.
Poslje 20 dana, međunarodni posmatrači su sa Jahorine prebačeni na Pale, gde su proveli još četiri dana tokom kojih je sa njima razgovarao visoki zvaničnik RS Nikola Koljević. Helgers je precizirao da je oslobođen 18. juna 1995, kada je s kolegama transportovan u Novi Sad, a potom u Zagreb.
U unakrsnom ispitivanju, Karadžić, koji se brani sam, tvrdio je da su međunarodni posmatrači bili "ratni zarobljenici", a ne taoci, zbog sumnje da su navodili NATO avione na ciljeve.
Potvrđujući da su optuživani za navođenje aviona, Helgers je odgovorio: "Po mom mišljenju, mi smo bili taoci, zato što smo bili korišćeni kao 'živi štit' i nismo uživali prava ratnih zarobljenika. Na primer, oduzete su nam uniforme i nismo imali pristup "Crvenom krstu".
Izvođenje dokaza protiv Karadžića, tužioci su nastavili iskazom britanskog oficira Džonatana Rajlija (Jonathan Rilley), čiji su vojnici, po optužnici, bili uzeti za taoce 1995.
Karadžić je optužen i za genocid u Srebrenici i još sedam bosanskih opština; progon nesrba širom BiH i terorisanje stanovništva Sarajeva artiljerijskim i snajperskim napadima 1992-95.