BiH

Hrvati ne žele da vraćaju ono što su potrošili Bošnjaci

Hrvati ne žele da vraćaju ono što su potrošili Bošnjaci
Hrvati ne žele da vraćaju ono što su potrošili Bošnjaci
K. Spajić-Perić

MOSTAR - Hrvati i Bošnjaci već se spore ko je i kada morao vraćati kuvajtski kredit od 15 milijuna maraka, koji sada steže omču oko grada Mostara.

Hrvati poručuju da bi kredit trebalo da vrate bošnjačka gradska područja u koja je novac uložen, ili pak neko s viših instanci, kako je i prilikom ujedinjenja Mostara 2004. obećao visoki predstavnik Pedi Ešdaun.

Danijel Vidović, dopredsjednik Gradskog vijeća, kazao je jučer da će doći do nesagledivih posljedica ukoliko Općinski sud u Sarajevu ne prihvati žalbu grada Mostara, te Mostar bude morao vraćati šest milijuna maraka. Dodao je da će to dodatno zaoštriti političke odnose u Mostaru.

Ističe da se ovdje ogledaju licemjerna i prazna obećanja međunarodne zajednice, koja je prilikom ujedinjenja Mostara obećala da će ovaj teret preuzeti na sebe, no to nije učinila. Naime, i prilikom ujedinjenja kuvajstki kredit je bio kamen smutnje, jer Hrvati nisu željeli vraćati ono što je isključivo i u potpunosti utrošeno u područja u kojima žive Bošnjaci.

Slađan Bevanda, predsjednik Gradskog odbora HDZ-a Mostara, kazao je da Mostar ne može podnijeti vraćanje šest milijuna maraka, jer bi se moralo zadirati u nešto bez čega se ne može, te da će to značiti kolaps za grad. Istakao je da smatra kako kredit, ukoliko ne pomognu više instance, treba da vraćaju većinska bošnjačka gradska područja, te dodao da nijedna lokalna sredina, pa ni Mostar, ne može podnijeti tolike obveze.

S druge strane, Salem Bubalo, direktor gradskog Zavoda za urbanizam i bivši načelnik općine Sjever, smatra da priča kako će Hrvati vraćati nešto što su potrošili Bošnjaci više ne "pije vode", jer je Mostar jedinstven grad, a ne bošnjački ili hrvatski.

"Gospoda su mislila da se ujedinjenjem Mostara preuzimaju prava, ali ne i obveze, pa se dogodilo ovo što se dogodilo", kazao je on.

Istakao je da je kredit podignut u poslijeratnim vremenima, kada je sve bilo razrušeno, da bi se iskoračilo iz učmalosti. Prema njegovim riječima, kredit je uložen u ceste na području grada - Blagaj, Potoci - Rasoje - Vrapčići, Gornja Drežnica - Donja Drežnica..., a spomenete općine su se pripremale da ga počnu vraćati, no došlo je do njihova ukidanja i objedinjavanja Mostara.

Iz Gradske uprave Mostara kažu da je Kuvajt bio spreman Mostaru oprostiti kredit, no Razvojna banka FBiH se odlučila za tužbu, smatrajući da bi nevraćanje kredita utjecalo na kreditni rejting. Tako je i Općinski sud u Sarajevu usvojio tužbeni zahtjev Razvojne banke, čime grad mora isplatiti Razvojnoj banci šest milijuna maraka, samo za dio kredita i prateću kamatu. Grad je najavio žalbu. Vjerojatno je da bi se pitanje kuvajtskog kredita moglo potegnuti i na narednoj sjednici Gradskog vijeća Mostara, koja je planirana za 31. siječnja.

Najčitanije