BANJALUKA, SARAJEVO - Dok u BiH i dalje nije jasno koliko novca političke stranke utroše za izbornu kampanju, Hrvatska je juče najavila da će za predstojeće evropske izbore prvi put u toj zemlji građani moći elektronskim putem pratiti koliko novca stranke troše u predizbornoj kampanji.
Naime, koalicija GONG, nevladina organizacija u toj zemlji koja prati održavanje izbora, juče je javnosti predstavila aplikaciju pomoću koje će svaki građanin te zemlje moći ne samo doći do ukupne sume koju je određena stranka ili politička organizacija potrošila, nego će moći iščitati podatke o svakom kandidatu i svim stavkama na koje je potrošen novac.
U Bjelovaru su otišli i korak dalje, pa je pokrenut pilot-projekat gdje će građani tog grada u svakom trenutku moći provjeriti kako se troši novac iz gradskog budžeta, a projekat je predstavio Dario Hrebak, gradonačelnik tog grada.
Istovremeno, prema zvaničnim podacima Centralne izborne komisije BiH, od 2004. do danas BiH je iz budžeta uplatila gotovo 300 miliona maraka, od čega 112 miliona na nivou opština i gradova, 59 miliona na nivou kantona, te po oko 48 miliona na nivou FBiH i RS. U istom periodu, država BiH je strankama uplatila oko deset miliona maraka.
Međutim, u Organizaciji za evropsku bezbjednost i saradnju ističu da postoji problem finansiranja stranaka mimo onog što dobijaju zvaničnim putem. Naime, u izvještaju Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava sa sjedištem u Varšavi te organizacije, povodom prošlih opštih oktobarskih izbora, ističu da se veći dio preporuka Tijela za borbu protiv korupcije (GRECO) Savjeta Evrope u načelu sprovodi, ali da postoji finansiranje koje se obavlja mimo ovih zvaničnih kanala.
"Neki partijski predstavnici su priznali da se u praksi dešava da veliki dio finansiranja stranaka ne bude obuhvaćen izvještajima koji se po zakonu podnose Centralnoj izbornoj komisiji BiH", navedeno je u izvještaju.
U OEBS-u navode da su zakonom maksimalno dozvoljeni iznosi za donacije 10.000 maraka na individualnom nivou i 50.000 maraka na nivou pravnog lica.
"Donacije od strane stranih entiteta ili iz anonimnih izvora, finansiranje od strane javnih organizacija i institucija i preduzeća, izvori iz nevladinih organizacija iz javnog finansiranja, humanitarnih ili vjerskih institucija, kao i od strane osoba koje su dobile ugovore iz javnih nabavki je zabranjeno", naglašavaju u OEBS-u.
U koaliciji "Pod lupom" kažu da tokom monitoringa održavanja proteklih opštih izbora nisu posebno pratili finansiranje političkih stranaka, te da su se u tom dijelu služili podacima koje su objavljivale druge organizacije poput "Transparency Internationala".
Međutim, ističu da CIK BiH ima veoma ograničen mandat kad je u pitanju revizija i kontrola finansiranja stranaka, posebno u oblasti revizije troškova.
"Kapaciteti Službe za reviziju finansiranja političkih stranaka nisu dovoljni da bi se adekvatno i blagovremeno analizirali izvještaji političkih stranaka, a time moglo i pravovremeno reagovati na uočene nepravilnosti i nezakonitosti", istakli su oni.
Upozoravaju da u periodu od održavanja izbora 2014. godine do danas nije bilo pokušaja vladajućih struktura da se radi na donošenju zakona kojim bi se potencijalno mogla riješiti brojna otvorena pitanja.
Prema zvaničnim podacima, stranke su najviše novca dobile 2011. godine, gotovo 20 miliona maraka, a najlošije su prošle 2013. godine, kada su dobile 17,2 miliona maraka, na svim nivoima vlasti.
U CIK BiH kažu da je Zakonom o finansiranju političkih stranaka propisano da se političke stranke mogu finansirati iz budžeta BiH, entitetskih budžeta, kantonalnih budžeta i budžeta Brčko distrikta BiH, te budžeta drugih jedinica lokalne uprave i samouprave u skladu sa zakonom.
CIK ističe da je tokom prošle godine strankama namijenjeno 19,6 miliona maraka, a da je od planiranog iznosa uplaćeno 95,1 odsto, iz čega se može zaključiti da, barem kad su političke stranke u pitanju, nema kašnjenja doznaka niti problema kad je u pitanju dobijanje državnog novca.
Tabela finansiranja stranaka (2004-2018)
