ZAGREB - Nakon pune 22 godine od danas, 1. oktobra pa sve do 15. oktobra u BiH se provodi popis stanovništva.
Zbog toga je Državni ured za Hrvate izvan RH opetovano pozivao Hrvate iz BiH i njihove sunarodnjake koji žive u RH i diljem svijeta da se odazovu popisu stanovništva napominjući kako osobe koje se trenutačno nalaze u Hrvatskoj neće izgubiti nikakva prava ako se popišu u BiH.
Bez odlaska u BiH
Ured, čijem se proglasu pridružio i predsjednik Hrvatske Ivo Josipović, naglašava da će oni koji se odazovu svojim učestvovanjem na popisu pridonijeti ostvarenju jednakopravnosti Hrvata u toj zemlji. U uputama koje su upućene o popisu stanovništva Hrvatima izvan BiH piše da je potrebno dati ime, ime roditelja i prezime te jedinstveni matični broj iz BiH za sve osobe koje se popisuje (bez obzira na to jesu li u vrijeme popisa prisutne ili ne). Ako građanin ne zna ili nema JMBG, onda može navesti samo datum rođenja. Nikakvi dokumenti nisu obvezni za popisivanje. Dovoljno je imati kod sebe podatke o sebi i ostalim članovima domaćinstva. Jedna (odrasla) osoba može dati podatke za sve članove domaćinstva. Svi oni koji su odsutni iz mjesta stanovanja mogu porodicama dostaviti svoje podatke te će biti popisano da žive na adresama u BiH. Ako određeno domaćinstvo iz bilo kojih razloga nije popisano, ono se može javiti u opštinu kako bi bilo popisano od 1. do 15. oktobra 2013.
Hrvata sve manje
Zbog specifičnog političkog uređenja BiH oko popisa stanovništva vode se prave medijsko-političke kampanje, a razna udruženja, ovisno o tome koju stranu zastupaju, pozivaju građane da se izjasne kao Hrvat, Bošnjak ili Srbin. A to upravo zato što su dejtonska rješenja o učestvovanju u vlasti i raspodjeli vlasti utvrđena upravo na temelju posljednjeg popisa građana održanog prije rata.
Tako primjerice Hrvati s obzirom na svoju brojnost u najvažnijoj entitetskoj Vladi FBiH sada imaju pet ministara, Bošnjaci devet, a Srbi tri. Slično je i u RS gdje dominiraju Srbi. Nakon popisa ove dejtonske odredbe mogle bi skliznuti u korist brojnijih Bošnjaka i Srba, no ne mogu uticati i na to da Hrvati izgube svoju konstitutivnu poziciju. O broju stanovnika ovisi broj mjesta u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti.
Podaci CIA: BiH ima više od 3,8 miliona stanovnika
Posebnu važnost popis stanovništva ima za Hrvate. Ovaj narod je, promatrajući statistički, u posljednjem ratu postao najveći gubitnik. Od prijeratnih 760.000 Hrvata katolika, po podacima Katoličke crkve ostalo ih je na kraju 2012. tek oko 430.000. Crkva tome pribraja i oko 10 posto ateista pa se ukupan broj najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda približava 480.000. Okvirni podaci američke obavještajne agencije CIA govore da BiH trenutno ima više od 3,8 miliona stanovnika. Od toga 40 posto čine Bošnjaci – muslimani, 31 posto Srbi – pravoslavci i oko 15 posto Hrvati – katolici. Postoji bojazan da će se ovim popisom jako politizovati.