BANJALUKA, SARAJEVO, ZAGREB - Tužilaštvo BiH demantovalo je navode najviših zvaničnika Hrvatske da su u ponedjeljak uhapšeni pripadnici bivšeg Hrvatskog vijeća odbrane u Orašju optuženi za udruženi zločinački poduhvat.
Naime, hrvatski premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade Hrvatske održane danas je rekao da Hrvatska poštuje nezavisnost pravosuđa i da svi ratni zločini treba da budu procesuirani, ali da političke formulacije udruženog zločinačkog poduhvata u odnosu na Hrvatsku nisu prihvatljive.
"S obzirom na istupe zvaničnika i institucija iz Hrvatske i netačne izjave koje su se pojavile u medijima, a povodom aktivnosti Tužilaštva BiH i SIPA u predmetu 'Đuro Matuzović i drugi' za ratne zločine na području Orašja, a radi istinitog informisanja građana i medija, Tužilaštvo BiH ističe da se u predmetu za ratne zločine u Orašju ne radi o kvalifikaciji udruženog zločinačkog pothvata, već da se navedeni sumnjiče za kaznena djela ratnog zločina, zločin protiv čovječnosti i ratni zločin protiv ratnih zarobljenika, po komandnoj i individualnoj odgovornosti", naveli su u saopštenju Tužilaštva.
Dragan Čović, član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, izrazio je negodovanje i zabrinutost načinom na koji je uhapšeno deset bivših pripadnika Hrvatskog vijeća odbrane u Orašju.
Čović je rekao da ne želi da vrši pritisak, ali da ne vidi razlog da se 25 godina od završetka rata i počinjenja krivičnog djela uhapšeni zadržavaju u pritvoru zbog mogućnosti da utiču na svjedoke, posebno, jer su neki od njih bili u nekim od bezbjednosnih institucija.
Bakir Izetbegović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, smatra da je Čovićeva reakcija bila "jaka".
"S obzirom na to da se radi o Hrvatima koji su optuženi za ratne zločine imamo jaku reakciju hrvatskog člana. Mislim da to treba da pustimo sudovima i tužilaštvima. Ne možemo se uplitati u njihov rad", kazao je Izetbegović.
Mladena Ivanića, srpskog člana Predsjedništva BiH, iznenadila je reakcija iz Hrvatske, jer misli da to nije poseban slučaj koji bi zahtijevao toliku pažnju, te da takva reakcija djeluje više kao pritisak na pravosuđe.
Hrvatski "Jutarnji list" na naslovnoj stranici danas je objavio dokument iz kojeg se vidi da nisu tačni navodi iz zvaničnog Zagreba da nisu znali za ove aktivnosti bh. pravosuđa.
U tekstu pod naslovom "Hrvatska za istragu o Orašju zna već dvije godine", istaknuto je da je u Zagreb još polovinom 2014. godine stigla optužnica u kojoj su bili svi navodi koji se sad spominju.
Da je Zagreb, ipak, nešto vjerovatno znao, možda se može zaključiti iz sljedeće Plenkovićeve izjave na današnjoj sjednici Vlade.
"Želim ukazati da postoji cijeli niz aktivnosti koje su se po ovom pitanju odvijale između nadležnih institucija Hrvatske i BiH u razdoblju prije nego što je izabrana naša vlada, a koje zbog njihove složenosti tek treba rasvijetliti", rekao je on, kako je preneseno na sajtu hrvatske vlade.
"Naložio sam ministarstvima vanjskih poslova, obrane, unutarnjih poslova i pravosuđa da prikupe sve relevantne podatke, te osiguraju pravnu i konzularnu pomoć svim hrvatskim državljanima", kazao je Plenković te dodao da su obavijestili i partnere iz EU i NATO saveza i prenijeli svoju zabrinutost.
Anto Nobilo, ugledni hrvatski advokat, za BH radio je istakao da su hrvatske vlasti reagovale ishitreno, panično i nepromišljeno.
"Državni vrh Hrvatske je tako reagovao ne zbog toga što bi tim reakcijama eventualno pomogao tim ljudima. Naprotiv, smatram da im je odmogao, jer je stavio pod politički pritisak sudove u BiH. Oni su digli ovu halabuku u odbrani svojih političkih pozicija, a ne s ciljem pomoći konkretnim ljudima ili razrješenja cijele situacije", rekao je Nobilo.
Miloš Šolaja, direktor Centra za međunarodnu saradnju iz Banjaluke, takođe misli da je Hrvatska reagovala na ovakav način iz unutrašnjepolitičkih potreba. Naglasio je da uvijek postoji očekivanje javnosti u Hrvatskoj da se zaštite državljani Hrvatske kada dođe do hapšenja.
Šolaja je, međutim, ukazao i na još jedan važan problem. Prema njegovim riječima, u BiH postoji već dugo problem sporog procesuiranja ratnih zločina, te je postavio pitanje postoje li i neki međunarodni faktori kojima je u interesu da se pitanje rješavanja ratnih zločina odugovlači u nedogled.
"Kako god da se ovaj proces završi, mislim da je očigledno da projekat međunarodne pravde u bivšoj Jugoslaviji nije uspio. Prema tome, mislim da zaista treba sjesti za sto i postaviti pitanje da li su to stvarno suđenja ili igranje s politikom", rekao je on.
Podsjećamo, zbog sumnje za ubijanje i mučenje srpskih civila kod Orašja, u ponedjeljak su uhapšeni Đuro Matuzović (64), Ivo Oršolić (64), Tado Oršolić (56), Marko Dominković (54), Joso Nedić (50), Marko Baotić (68), Marko Blažanović (61), Mato Živković (52), Anto Živković (47) i Stijepo Đurić (51).