BANJALUKA, ZAGREB - U Hrvatskoj je na djelu diskriminatorska politika prema Srbima i u zakonodavstvu i u praksi, a još nije uspostavljeno nezavisno, nepristrasno i efikasno pravosuđe.
Tvrdi se to u pismu stotinak udruženja Srba protjeranih iz Hrvatske, a koje je potpisao Miodrag Linta, predsjednik Koalicije izbjegličkih udruženja.
U pismu, upućenom šefovima država, vlada i diplomatije zemalja članica EU, navodi se da je 500.000 Srba izbjeglih i prognanih iz Hrvatske i više od 100.000 građana Srbije koji su oštećeni u svojim imovinskim i drugim pravima u Hrvatskoj, razočarano stavom da je zvanični Zagreb ispunio sve kriterijume i da je spreman ići naprijed. Članicama EU je upućen apel da u Savjetu EU, u ime načela jednakosti, pravde i vladavine prava, odgode donošenje odluke o zatvaranju Poglavlja 23, koje se odnosi na pravosuđe i ljudska prava, i potpisivanju ugovora o pristupanju te da se otvori suštinski dijalog s Hrvatskom o pronalaženju sveobuhvatnog i trajnog rješenja izbjegličkih problema.
U pismu se dodaje da bi, ukoliko se rješavanju ovih problema, od čega zavisi egzistencija hiljada porodica, ne pristupi brzo, efikasno i iskreno, ugled Hrvatske kao demokratske države u demokratskoj Evropi, a posebno njen kredibilitet kao nove članice EU, bili ozbiljno dovedeni u pitanje.
"Uvjereni smo da EU ne želi članicu s takvnim teretom", stoji u pismu, u kojem se navodi da osnova suštinskog dijaloga treba da bude Bečki sporazum o sukcesiji iz 2001. godine o vraćanju građanima njihovih prava koja su imali na dan 31. decembra 1990. godine.
U tekstu se napominje da oduzeta srpska imovina i stečena prava nisu vraćeni, da je hrvatsko pravosuđe u funkciji sprečavanja održivog povratka izbjeglih i prognanih Srba te da Hrvatska nije ispunila evropske standarde u oblasti pravosuđa i ljudskih prava, nisu obnovljene srušene srpske kuće, kao i da se sudi uglavnom Srbima za ratne zločine.
U pismu se podsjeća na zaključak Hrvatskog helsinškog odbora da u Hrvatskoj ni danas nema političke volje za procesuiranje ratnih zločina počinjenih od strane hrvatskih oružanih snaga, kao i da je ukupno 1.920 Srba ubijeno i nestalo za vrijeme i nakon akcije "Oluja".
Saša Milošević, zamjenik predsjednika Srpskog narodnog vijeća, kaže da ne bi bilo dobro zaustavljati Hrvatsku na putu ka EU.
"Moja teza je da je tek sada Hrvatska pod kontrolom i ima tim veću obavezu ispunjavati obaveze koje su preostale. Oni će sada imati vrlo strog monitoring i moraće riješiti preostala pitanja", smatra on.
Kako ističe, kada bi EU pristala da zbog pitanja Srba odgodi ulazak Hrvatske u EU, Srbi od toga ne bi imali nikakve koristi.
"Da je ostala vani, frustrirana i nikakva, misli li neko da bi Srbima bilo lakše? Sada se Hrvatskoj otvaraju nove mogućnosti kreditiranja i dobijanja novca za projekte, a to će biti dobro i za Srbe", kazao je Milošević.
Milojko Budimir, predsjednik Asocijacije izbjegličkih udruženja Srba iz Hrvatske, smatra da je velika šteta što EU nije uvažila peticiju koju su srpska udruženja uputila ambasadama članica EU.
"Sada očekujemo da će u narednom periodu tokom monitoringa biti prisutan naš član, koji će sugerisati i približiti naše brige, i nadamo se da će barem dio toga biti uvažen. Mi ne tražimo ništa više osim da se ispoštuju evropski standardi", rekao je on.
Milan Eraković, iz terenske kancelarije Srpskog narodnog vijeća u Rijeci, kaže da bivši nisioci stanarskog prava podnose molbe za stambeno zbrinjavanje, ali da je zahtjeva manje nego što su očekivali. Kako ističe, ljudi vjerovatno čekaju ljetne odmore i posjete rodbini i prijateljima, te da u tom vremenu očekuje više molbi. Naime, Vlada Hrvatske je pod pritiskom EU uvela novi rok za stambeno zbrinjavanje srpskih izbjeglica, koji ističe u decembru. Ljudima će biti omogućeno da dobiju zamjenske stanove u mjestima u kojima su živjeli, a koje će kasnije moći otkupiti.