SARAJEVO - Nakon priključena Hrvatske Evropskoj uniji procedura ulaska u tu zemlju biće zaoštrena prema susjednim zemljama i Turskoj, tvrdi agencija "Anadolija".
Na to ukazuje i odluka Vlade Hrvatske da stavi van snage bilateralni sporazum bivše Jugoslavije i da uvede vize turskim građanima.
Poslije ulaska u EU, Hrvatska će primjenjivati šengenski režim nadzora i kontrole granica i državljani "trećih zemalja" moraće da imaju ispravne pasoše, osim naravno iz onih zemalja koje su izuzete od primjene pravila šengenskog režima.
U najtežem položaju biće građani BiH koja sa Hrvatskom ima granicu dugu čak hiljadu kilometara i u kojoj živi desetine hiljada građana koji imaju dvojno državljanstvo.
Građani BiH su naime, navikli da u Hrvatsku ulaze samo sa ličnom kartom pri proceduri koja je bila više formlma.
"Nema sumnje da takav način prelaženja granice omogućava bržu i lakšu graničnu kontrolu i promet na graničnim prelazima", rekli su u hrvatskom Ministarstvu spoljnih i evropskih poslova, nagovijestivši skore izmjene takvog režima.
Da bi BiH bila izuzeta iz šengenskog režima, neophodan je jednoglasni pristanak svih članica EU, odnosno Savjeta EU, a na prijedlog države članice, u ovom slučaju Hrvatske.
"U interesu je Hrvatske zadržati što je moguće otvoreniju granicu s BiH, isto kao i s Crnom Gorom i Srbijom. No, ništa manji interes ne postoji i kada je riječ o što bržem ispunjenju uslova za ulazak u jedinstveno šengensko područje. Odluku o tom pitanju Hrvatska još nije donijela jer prije toga planira održati nekoliko sastanaka sa predstavnicima Evropske komisije i BiH", navodi "Anadolija" pozivajući se na objašnjenja nadležnog ministarstva.
Predsjednik hrvatskog Helsinškog odbora i politički analitičar iz Zagreba Žarko Puhovski je rekao da će granica Hrvatske i BiH biti najduža u EU, a do sada je to bila poljsko-rusko granica.
"Sve je to Hrvatska imala sa Slovenijom i to je izazivalo veliki šok. Prvo, pograničnom stanovništvu, a potom i čitavom stanovništvu. Hrvatska će višestruko pooštriti mjere kontrole i privatnika, a i robe. To će otežati komunikaciju. Za mene je problem to što svi građani BiH, Srbije i Crne Gore dolaze u situaciju da EU, koja bi načelno trebalo označavati ukidanje granica i ublažavanja poteškoća u saobraćaju, ovom dijelu svijeta predstavlja, zapravo, otežavanje komunikacije. To se prvi put vidjelo kada je Slovenija ušla u EU", kazao je Puhovski.
Puhovski smatra da bi ovo pitanje moralo da se stavi na "dnevni red" ili će, kako kaže, "hiljade ljudi iz BiH u narednim godinama patiti".
"BiH mora hitno učiniti ono što Hrvatska nije učinila kada je Slovenija prije deset godina ulazila u EU – mora zatražiti uvođenje trake za putnike iz EU i one koji to nisu. Ta traka bi se ostavljala za susjednu državu. Mi u Hrvatskoj smo se godinama mučili na granici sa Slovenijom jer Hrvatska nije na vrijeme pregovarala o tome sa Slovenijom", smatra Puhovski.
Navodi se i da vlasti BiH nisu uputile zvanično obavještenje građanima da li će se uslovi putovanja i boravka u toj zemlji promijeniti nakon 1. jula kada bi Hrvatska trabalo da uđe u EU.
Puhovski navodi i da će regija zapadnog Balkana od 1. jula biti redefinisana jer u njoj više niće biti Hrvatske.
"To je ono što ljudi nikako da razumiju. Sada imamo novu regiju kojoj je nedvosmisleno centar Beograd. To ima raznih političkih implikacija. Predstavnici međunarodnih institucija za ovaj dio svijeta već idu u Beograd. Jer će Hrvatska biti pod upravom EU. S jedne strane, čitava regija će biti odsječena od Zapada, dok će s druge biti uspostavljena unutrašnja orijentacija na Beograd kao centar", rekao je Puhovski.