SP Qatar 2022.

BiH

Hrvatski akademici traže da se BiH odrekne hidroelektrana

Hrvatski akademici traže da se BiH odrekne hidroelektrana
Foto: Ilustracija | Hrvatski akademici traže da se BiH odrekne hidroelektrana
N.N.

SARAJEVO - Prilikom pregovora s BiH o njenom eventualnom ulasku u EU, Hrvatska treba da insistira na sedam ključnih stvari, od kojih je jedna konstitutivnost Hrvata, druga - treći entitet, a treća pitanje gradnje energetskih objekata na rijeci Drini i slivu u Neretve.

Navodi se ovo u dokumentu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) koji je proteklih nekoliko dana izazvao pravu buru u javnosti, a pogotovo u Srbiji, a u kojem se govori o “zaštiti hrvatskih nacionalnih interesa prilikom pregovora s BiH, Crnom Gorom i Srbijom u pogledu njihovog ulaska u EU”.

Kako se navodi u ovom dokumentu, a u dijelu koji se odnosi na BiH, HAZU sugeriše rukovodstvu Hrvatske da posebnu pažnju obrati na razgraničenje u Malostonskom zalivu (Pelješki most) - ostrva Veli i Mali školj te Ponta Klek. Istakli su kako je ponovo neophodno aktuelizovati i potrebu poštovanja preuzetih obaveza iz potpisanih sporazuma i dogovora o zaštiti prava Hrvata, a što podrazumijeva neometan povratak i slobodno raspolaganje svojom imovinom.

Zatraženo je i da se, kako su istakli, prizna “prava i  oslobodilačka uloga Hrvatske i Hrvata u uspostavi i odbrani BiH”, ali i da se prestane s lažnim optuživanjem Hrvata pred sudovima, obezbijedi ravnopravnost hrvatskog naroda, odnosno treći entitet, a što, prema mišljenju hrvatskih akademika, podrazumijeva sva prava koja iz toga proizlaze - ravnopravnost hrvatskog jezika i sloboda djelovanja hrvatskih medija i kulturnih institucija.

Kao najveći izazov označena je borba za konstitutivnost hrvatskog naroda u BiH, uz opasku kako je hitno potrebno spriječiti “nasilno utjerivanja Hrvata u zajednicu koja gazi njihova elementarna ljudska i kolektivna prava”.

"Treba im obezbijediti savremene mehanizme zaštite vitalnih interesa, a po svaku cijenu izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH i izbor članova u Predstavnički dom i Dom naroda, kako Parlamenta BiH, tako i FBiH. Bez toga, kao podanike ih se prisiljava da napuštaju vjekovna prebivališta na istorijskom hrvatskom etničkom prostoru", navodi se u ovom dokumentu dostavljenom na adresu hrvatskog predsjednika i premijera.

Hrvatski akademici su na kraju poručili i kako tokom ovih pregovora sa BiH treba insistirati na smanjenju “negativnih uticaja” u slučajevima gradnje strateških energetskih objekata od strane Srpske - HE “Foča, “Buk Bijela”, “Vikoč”, “Paunci”, “Sutjeska”, “Mrsovo” i “HE na Drini”, jer, kako smatraju, njihova gradnja dovodi u pitanje zaštitu sliva “HE Dubrovnik”, sliva Neretve i “HE Čapljina” na Neretvi.

Prema riječima pomoćnika ministra za energetiku u Vladi Republike Srpske Milana Baštinca, stav hrvatskih akademika, a posebno u dijelu koji se tiče izgradnje novih hidroelektrana, iznenadio ga je i zatekao.

"Nije mi jasno kakve veze ima gradnja “HE na Drini” ili “Mrsovo” sa Hrvatskom. Da su to učinili iz Crne Gore, pa hajde, shvatio bih nekako. Nevjerovatno, nemam komentara", istakao je Baštinac poručujući da bi hrvatskoj akademskoj zajednici bilo bolje da se bavi problemom “Trgovska gora”.

“Mit o Jasenovcu”

Kada je riječ o Srbiji, hrvatski akademici smatraju da je vlastima u Beogradu evropski put potrebno usloviti “odricanjem velikosrpske propagande, jasenovačkog mita i odnosa prema Alojziju Stepincu”. Na spisku je i pitanje granice na Dunavu koja je, prema mišljenju hrvatskih akademika, pogrešno određena. Na kraju su konstatovali kako postoji i “potreba definisanja Srpske pravoslavne crkve u Hrvatskoj”. Kada je u pitanju Crna Gora, oni smatraju da treba tražiti zagarantovane mandate Hrvatima u Skupštini Crne Gore, ali i plaćanje ratne štete.

(Glas Srpske)

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije