SARAJEVO - Hrvatski ministri u Vladi FBiH uskoro bi mogli prestati dolaziti na sjednice zbog neslaganja s politikom imenovanja čelnih ljudi u institucijama i javnim preduzećima u FBiH, saznajemo od izvora bliskog Vladi.
"U najvećem broju institucija imenuju se Bošnjaci, a ima i neslaganja između HDZ-a BiH i HDZ-a 1990, jer su kadrovi HDZ-a BiH skloniji kompromisima i nagodbama", kaže naš sagovornik.
Slavica Josipović, zastupnica HDZ 1990 u Parlamentu FBiH, već duže sakuplja podatke o nacionalnoj zastupljenosti u institucijama FBiH, kako bi za sjednicu Parlamenta zakazanu 25. juna pripremila informaciju na ovu temu. Pojašnjava da ju je na ovo ponukao izbor Bošnjaka za direktora Uprave inspekcija FBiH, "jer je to mjesto trebalo da pripadne Hrvatima".
"Od 40 institucija od značaja za FBiH, koje su nam dostavile izvještaje, u dvije trećine su čelnici Bošnjaci, a najveći broj tih institucija je smješten u Sarajevu. Nije ispoštovan popis iz 1991. godine i ustavi FBiH i BiH, koji govore o ravnopravnoj nacionalnoj zastupljenosti", kaže Josipovićeva. Odgovornom smatra i Agenciju za državnu službu FBiH, koja provodi konkursne procedure.
"Ne može biti da je od deset kandidata, među kojima ima i Srba i Hrvata, uvijek najpametniji Bošnjak. Tražićemo od Agencije za državnu službu da temeljno načelo kod izbora kadrova bude popis iz 1991. godine", najavljuje Josipovićeva.
Prema podacima Agencije za državnu službu u FBiH, u Federaciji je zaposleno 6.105 državnih službenika, od čega je 67 odsto Bošnjaka, 26 odsto Hrvata, četiri odsto Srba, te tri odsto ostalih. Priznaju da nije ispoštovan popis iz 1991. godine, ali se ne smatraju odgovornima.
"Vlada FBiH i vlade kantona su odgovorne za nacionalnu zastupljenost. Mi samo provodimo proceduru i dostavljamo rang-listu, a oni ne moraju imenovati prvoplasiranog, posebno ukoliko je potrebno ostvariti nacionalnu zastupljenost", kaže direktor Agencije Enver Išerić.